Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, no automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.

Suočen s tim pritiskom, EU je u 2020. godini zacrtao cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050.

 Europska komisija trebala bi 14. jula predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine. 

Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu.

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37,5 posto u 2030.

Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dosegnuti 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine, javlja Hina.

Iako se o tim brojkama još raspravlja one su golema prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem.

Uzlet električnih vozila

Na automobilskom tržištu koje je pretrpjelo težak udarac pandemijom koronavirusa, električna vozila snažno napreduju.

Udio električnih automobila je 8 posto svih registriranih vozila u zapadnoj Europi u prvih pet mjeseci ove godine, odnosno 356.000 vozila, a "što je više nego u cijeloj 2019.", kaže njemački analitičar Matthias Schmidt.

Novi propisi još će više favorizirati električna vozila i sve više voditi prema odbacivanju hibridnih i hibridnih vozila s punjenjem koja kombiniraju benzinski motor i bateriju.

To je velik izazov za industriju koja zapošljava 14,6 milijuna ljudi u Europskoj uniji i koja još snažno računa "na tranzicijsku tehnologiju".

Lobi koji se dugo borio nastojeći usporiti tranziciju, danas je duboko podijeljen. Većina članica naglašava da bi prebrza elektrifikacija povećala cijene automobila i uništila radna mjesta na korist kineske konkurencije koja je ispred Europe u baterijama.

Volkswagen već spreman

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.

"Golemi je sukob unutar Europske udruge proizvođača automobila ( ACEA). Zbog Dieselgatea, Volkswagen je bio prisiljen odabrati električna vozila kako bi popravio narušeni ugled. Grupa je pristala na golema ulaganja i sada ih proizvodi kako bi poštivala buduće zakone", objašnjava Matthias Schmidt.

"Volkswagen je u savršenoj poziciji da zgrabi dijelove tržišta i potuče konkurente", dodaje.

U lipnju je Volkswagen objavio da prestaje proizvoditi motore s unutarnjim sagorijevanjem u Europi između 2033. i 2035. godine.

"Vozilo je u prosjeku 15 godina na cesti. Ako želimo potpuno dekarbonizirati prijevoz 2050. godine, tada moramo posljednje vozilo s termičkim motorom prodati najkasnije 2035.", ocjenjuje Diane Strauss iz nevladine udruge Transport i okoliš za Francusku.

U klasifikaciji objavljenoj u lipnju, nevladina udruga prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni "neambicioznima" jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.

Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između "2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta", ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.

Canfin zagovara osnutak fondova "od nekoliko milijardi eura" koji bi pomogli stotinama malih i srednjih poduzeća vezanih uz autoindustriju jer će upravo ona biti pogođena promjenom tehnologije.