O proširenju EU su se pozitivno izjasnili CDU/CSU, SPD, Zeleni i FDP; njemačka Ljevica ima neutralni stav nigdje ne spominjući samo proširenje, dok je desničarski AFD negativno raspoložen, ne samo prema proširenju EU, već i prema samoj EU.

Inače, poslanici ove dvije partije odbili su da podrže prijedlog CDU/CSU, SPD-a i FDP-a o kojem smo pisali, a u kojem se traži podrška Bundestaga za novog visokog predstavnika i brzo ispunjavanje uslova iz agende 5+2 za zatvaranje OHR-a, koji su ostale frakcije na plenarnom glasanju prihvatile.

U svom programu CDU/CSU, konzervativna frakcija desnog centra u Bundestagu, kojoj pripadaju kancelarka Angela Merkel i novi visoki predstavnik Christian Schmidt, smatra da je važno proširenje EU, ali da je prvo potrebno Evropu ojačati iznutra.

"Zalažemo se za dalje intenziviranje vezivanja zapadnog Balkana sa EU, jer su bezbjednost i stabilnost u našem neposrednom susjedstvu od našeg najvećeg interesa. Ali unutrašnja kohezija EU ne smije biti oslabljena kroz prijem novih članica. Zemlje kandidati moraju u potpunosti ispuniti sve pretpristupne uslove", navedeno je u programu ove frakcije.

Druga snaga po jačini u Bundestagu - Zeleni, koja ima dobre izglede da uđe u naredni sastav Vlade Njemačke, jedina je koja u odjeljenju koje govori o proširenju direktno spominje sve zemlje zapadnog Balkana, uključujući i BiH. O BiH kažu da je potrebno stvoriti sve uslove da svi građani BiH budu ravnopravni.

"Procesi pomirenja i političko i pravno procesuiranje ratnih zločina moraju biti intenzivirani. Etničkom mijenjanju granica i diskriminaciji nema mjesta", naglasili su oni.

U programu SPD-a, koji u trenutnom sastavu Vlade drži resor vanjskih poslova i ima dobre šanse da se nađe u narednom sastavu Vlade, kažu da je naš region potrebno integrisati u EU i zbog uticaja drugih zemalja na taj prostor.

"Ove izazove EU mora rješavati tako što će ponuditi novi koncept evropske politike susjedstva. Zemlje zapadnog Balkana ćemo integrisati u EU", istakli su oni.

U programu FDP-a, za koji takođe postoji minimalna šansa da bi mogao biti jedan od partnera u novoj vlasti, proširenjem se prevashodno bave kroz programe EU, poput "Erasimus+", ističući da kandidatima za članstvo u EU ovi programi treba da budu na raspolaganju.

Kao što smo rekli, Ljevica se proširenjem ne bavi direktno, a istakli su da žele da vide EU kao demokratskiji prostor. AFD bi želio da vidi Evropu nacija, a proširenje koje bi, kako oni smatraju, kulturološki i u smislu identiteta moglo da utiče na Evropu, ne može uspjeti.

Tanja Topić, analitičarka i dobra poznavateljka njemačke politike, za "Nezavisne novine" kaže da je Njemačka u mnogo navrata potvrdila privrženost BiH i regionu.

"Među strankama u Njemačkoj ne postoji značajna razlika u programima u dijelu koji se odnosi na proširenje. Dakle, neće biti suštinske promjene njemačke politike prema BiH, bez obzira na to ko će biti na vlasti u ovoj zemlji nakon izbora", smatra ona i dodaje da samo imenovanje Schmidta ukazuje na spremnost te zemlje da se više angažuje u BiH.

"Pri tome ne očekujem paternalistički odnos, već podršku domaćim snagama da se izbore sa sopstvenim demonima. Njemačka će podržati rad i reforme, što vidim kao znak da je političarima u ovoj zemlji stalo do BiH", rekla je ona.

Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za zapadni Balkan, takođe ne očekuje promjene njemačke politike prema BiH, što, po njegovom mišljenju, potvrđuje i Schmidtovo imenovanje.

"Ali ako sljedeću koaliciju budu činili Zeleni, onda možemo očekivati i više zelenog sadržaja u njemačkom pristupu zapadnom Balkanu. To je veoma bitno i u svrhu novog Evropskog investicionog okvira za zapadni Balkan, koji je bio potvrđen na kraju njemačkog predsjedavanja", kaže on.

(Nezavisne novine)