Dugogodišnji istaknuti političar Haris Silajdžić smatra da bi Bosna i Hercegovina bez Ureda visokog predstavnika (OHR) i dalje zaostajala u statusu quo, a da to ide u prilog separatistima.

To je poručio komentarišući prijedlog rezolucije Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), a koji podrazumijeva zatvaranje OHR-a. Iznenadio je ga je stav Kine.

"Što se tiče predložene rezolucije vezano za status visokog predstavnika, malo me iznenađuje stav kineske diplomatije s obzirom na to da je kineska politika zvanično obilježila separatizam kao jednog od tri velika zla u svijetu. Jasno je da bi Bosna i Hercegovina bez visokog predstavnika, u najboljem scenariju, i dalje zaostajala u statusu quo, a to ide u prilog separatističkoj politici koja je javno i kontinuirano proklamovana u jednom dijelu Bosne i Hercegovine", konstatovao je Silajdžić za Klix.

Potom je obrazložio mogući razlog zašto je Kina pristala da predloži rezoluciju.

"Ovakav stav Kine pokušavam razumjeti u kontekstu složene geopolitičke koordinacije između Kine i Rusije, čije se konture sve jasnije ocrtavaju, posebno nakon odluke o povlačenju američkih trupa iz Afganistana. To podrazumijeva povremene diplomatske usluge i protuusluge na globalnoj sceni, pogotovo u tijelima UN-a, ali istovremeno ukazuje na mogućnost stvaranja jednog trenda koji može ići na štetu Bosne i Hercegovine. Zadatak bh. diplomatije je da učini sve što je moguće da se takav razvoj preduprijedi", zaključio je Haris Silajdžić u izjavi za Klix.ba.

Sedam uslova za zatvaranje OHR-a

Podsjećamo, politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastancima 26. i 27. februara 2008. utvrdili sedam uslova koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi se OHR zatvorio. Pri tome napominjemo da su članice Upravnog odbora Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Japan, Predsjedništvo Evropske unije, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.

Pred Bosnu i Hercegovinu su tada postavljeni sljedeći uslovi za zatvaranje OHR-a:

- Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti;

- Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu;

- Potpuna implementacija Konačne odluke za Brčko;

- Fiskalna održivost (promovirana Sporazumom o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava Uprave za indirektno oporezivanje i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća);

- Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano usvajanjem Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa);

- Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP);

- Pozitivna procjena situacije u Bosni i Hercegovini od PIC-a zasnovana na punom poštivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Od svih spomenutih uslova ključan je onaj posljednji, a to je da je potrebna pozitivna procjena PIC-a da bi se OHR zatvorio. Zapadne države su ranije u nekoliko navrata isticale da još nisu saglasne da se to i desi. Zato je vrlo malo izgledno da će podržati ovu rusko kinesku rezoluciju.

Upitno je i koliko je ona relevantna s obzirom na to da UN uopće nije učestvovao u osnivanju OHR-a te da nije imenovao visoke predstavnike. To je bio slučaj i s novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.