Piše: Darko OMERAGIĆ

Na konkurs za izbor idejnog rješenja za podizanje spomenika na lokalitetu Kazana u Sarajevu, odnosno na mjestu na kojem su pripadnici Desete brdske brigade Armije RBiH tokom agresije na BiH ubili najmanje 29 osoba, mahom srpske nacionalnosti stiglo je pet radova od kojih, kako sada stvari stoje, nijedan neće pobijediti, saznaje „Slobodna Bosna“.

Narodski rečeno, nije do onih koji su svoje radove prijavili nego do, prema mišljenju pojedinih članova konkursne komisije, nedovoljno definisanog konkursa u pogledu vrijednosti spomenika.

Informaciju o tome da bi konkurs mogao biti poništen „Slobodna Bosna“ je saznala od pouzdanih izvora, iz prve ruke i više sagovornika, a potvrdu o ovome smo dobili od arhitekte Faruka Kapidžića, jednog od deset članova Konkursne komisije. U želji da još podrobnije raščlanimo novonastalu situaciju kontaktirali smo i predsjedavajuću Komisije Gradske uprave Grada Sarajeva Arijanu Musić koja nam ovu informaciju nije mogla potvrditi, ali ni demantovati, rekavši nam da će zadnju riječ dati gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. No, zanimljivo je da nam je rekla i to da odluka Komisije nije obavezujuća nego preporučujuća. Od Musićeve smo čuli da Komisija još nije stavila „tačku na i“ i uputila nas na kabinet gradonačelnice i Ured za informisanje Gradske uprave po zvaničnu informaciju. No, šta bi nam kabinet i Ured za informisanje mogli reći, a do to od njih bolje ne znaju članovi Konkursne komisije i njena predsjedavajuća koja, kao i članovi Komisije, nemaju „ovlaštenje“ za davanje izjava. .

OD 50.000 DO PET MILIONA KM

Jedan od članova Komisije koji nas je zamolio da mu ne navodimo ime nam je rekao kako je zajedničko mišljenje Komisije da se konkurs poništi i da se Gradskoj upravi Grada Sarajeva predloži da se pet autora nagradi sa jednakim iznosom iz nagradnog fonda koji iznosi 4.000 KM.

„Smatramo da raspis konkursa nije bio dobar. Ne može se krenuti u izbor najboljeg rada s rasponom vrijednosti samog spomenika od, na primjer, 10 KM do milion KM. Cijena spomenika se morala unaprijed znati, kao i to da li su za njega obezbijeđena sredstva. To je, prema Zakonu o javnim nabavkama, osnovna stvar. Bilo bi pošteno da se objavi ovaj naš komentar. Vrijednost radova na izgradnji spomenika je vrlo bitan jer zamislite šta bi bilo da mi izaberemo rad koji vrijedi nekoliko miliona KM, a bilo je i takvih. Jedan od pristiglih radova je imao vrijednost 50.000 KM, a drugi pet miliona KM. Tako vam je to kada konkurs ne napišite dobro“, kazao nam je ovaj član Konkursne komisije uputivši nas na predsjedavajuću Komisije Arijanu Musić koja je rekla šta je rekla.

Arhitekta Faruk Kapidžić nije imao problema s tim da javno govori „o mukama s konkursom za izbor idejnog rješenja spomenika“.

„Ovdje ništa nije uredu, kao što kod nas naravno nikada ništa nije uredu. Odabir najboljih radova bi trebao biti poništen. Mi smo napravili neki zaključak s prijedlogom gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić da se nagradni fond rasporedi jednako na pet prispjelih radova jer su ljudi dobro i kvalitetno uradili svoj posao. Međutim, sporan je sadržaj konkursa i ono što je trebalo da utiče na radove. Eksplicitno sam tražio da se za konkurs mora tačno i decidno znati broj ubijenih i bačenih u jamu Kazani, njihova imena i prezimena. Također, trebalo je da se zna tekst koji će doći ili neće doći nikako i tek kada se to definiše da se krene u izradu idejnog projekta. Osim toga trebalo je da se napravi staza do Kazana. To su, prema mom mišljenju, predradnje da bi se moglo ići u konkurs. Konkurs se, također, nije smio raspisivati od novca građana ili jednog građanina. Za taj konkurs ne smiju biti pare od donacija nego iz Gradske uprave ili Kantona ili nekog drugog izvora javnog finansiranja“, smatra Kapidžić.

Osim ovoga, u „projektnom zadatku“ za izradu spomenika je, smatra Kapidžić, trebalo biti i 12 ubijenih pripadnika MUP-a RBiH koji su ukopani u Velikom parku, a koje su ubilici pripadnici Desete brdske brigade Armije RBiH čiji je komandant bio Mušan Topalović Caco, odnosno da se taj događaj poveže sa zločini nad civilima.

„I oni su žrtve tih događaja i da se hapšenje nije dogodilo možda bi i oni bili bačeni u jamu Kazani. Dakle, to su žrtve koje smo dali da spriječimo zločine koji su počinjeni. To je moralo biti u jedinstvenom paketu prilikom raspisivanja konkursa. Nema razloga da u konkursu bude bilo šta upitno. Pogrešno je i što je prvo raspisan konkurs pa tek onda formiran žiri. Trebalo je biti obrnuto kako bi prije raspisivanja konkursa žiri dao saglasnost za projektni zadatak. Velika je zamjerka je što je žiriju dato da ocjenjuje i ekonomski aspekt radova, a u konkursu nije rečeno da se mora staviti pretpostavka koliko bi jedan takav spomenik koštao. Da su ovaj žiri pitali prije raspisivanja konkursa mi bismo im rekli šta treba popraviti, a ne ovako da nas dovode pred svršen čin“, kaže Kapidžić.

Inače, žiri za izbor najboljeg rada ima deset članova među kojima nije bilo nijednog vajara. Iz struke su tri člana, a to su arhitekti Faruk Kapidžić, Zijo Krvavac i Ognjenka Finci, ostali članovi žirija su došli iz Gradske uprave Grada Sarajeva i Općine Stari Grad.

Ukupan nagradni fond za izbor najboljih radova iznosi 4.000 KM. Prvoplasiran rad je trebao biti nagrađen s 2.500, drugoplasirani sa 1.000, a trećeplasirani sa 500 KM. Kapidžić, ali i još neki drugi članovi Komisije smatraju da autori pet prispjelih radova ovu svotu trebaju podijeliti na pet jednakih dijelova jer oni nisu krivi što je konkurs bio takav jeste.

ŠTA ĆE REĆI GRADONAČELNICA?

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je nedavno rekla da će tekst koji će biti uklesan u spomenik na Kazanima biti dostavljen naknadno, odnosno nakon što se izabere najbolji rad.

„Greška Gradske uprave Grada Sarajeva je bila ta što prvo nije napravila pristupni put do tog spomenika. Tamo sada niko ne može doći. Trebalo je napraviti put, biciklističku stazu možda i osvijetliti taj lokalitet i tek onda napraviti prijedlog za izgled spomenika sa tekstom i brojem ubijenih. To je vrlo bitna tačka u našoj istoriji“, kazao nam je Kapidžić.

Kako sada stvari stoje žiri će uskoro potpisati zapisnik sa ovim zaključcima i poslati ga gradonačelnici Sarajeva.

Podsjećamo, ugovor o saradnji na gradnji spomenika na Kazanima su još 2013. godine potpisali tadašnji gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen i potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić. Nijedan od njih dvojice više nije među živima. Pudarić je tada donirao 5.000 KM, ali ni to nije bilo dovoljno gradskim ocima da projekat izguraju do kraja. Šta više, projekat je godinama stajao u ladici bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake, unatoč činjenici da je njegov stranački šef Bakir Izetbegović tri godine nakon sporazuma Behmen-Pudarić sa tadašnjim vrhom SDA (Zvizdić, Konaković, Softić, Sarajlić i Džaferović) posjetio Kazane nakon čega je izjavio kako je „nosio osjećaj duga“. Nova gradonačelnica Sarajeva je na početku svog mandata ove godine izjavila da će spomen-ploča na Kazanima biti postavljena tokom njenog mandata nakon čega je vrlo brzo i raspisan konkurs za izbor najboljeg rada što je za svaku pohvalu s obzirom na to da s ovim bez potrebe odugovlačilo. No, niko nije očekivao da će konkurs biti ovakav kakav jeste - neprecizan.