"Osim Pape, ne poznajem nijednu visoku dužnost bez regularnog kraja službe", tvrdi Christian Schmidt o svojoj novoj ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, koju će političar CSU-a i bivši savezni ministar poljoprivrede preuzeti 1. augusta.

Gotovo apsolutistička moć koju međunarodni predstavnik ima u državi Zapadnog Balkana sa svojom komplikovanom etničkom i političkom strukturom, barem u teoriji, također podsjeća na Svetog Oca, piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Može smijeniti izabrane političare, poništiti zakone i izdavati uredbe. Ured su stvorile Ujedinjene nacije za nadzor Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon završetka bosanskog rata, u kojem je ubijeno oko 100.000 ljudi između 1992. i 1995. godine.

Tokom posjete uredništvu FAZ-a, sam Schmidt govorio je o “vrlo opsežnim kompetencijama” svog novog položaja sa sjedištem u Sarajevu: “Odlazim tamo s jasnim očekivanjem da će se pokrenuti razvojni proces, koji je zastao.”

To znači da će pristupiti kritičkim pitanjima na posvećen način. Prije svega, to je teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

“Podjela teritorija to svakako nije”, jasno kaže budući visoki predstavnik.

Najavljuje da će se odlučno suprotstaviti svim historijskim narativima koji stavljaju vlastitu etničku grupu iznad ostalih građana. Usto, mladima je potrebna perspektiva u vlastitoj zemlji. Trenutno više od 70 posto mladih želi napustiti zemlju.

“Ja sam ideja Angele Merkel”, kaže dugogodišnji član Bundestaga iz Srednje Frankonije o tome kako je dobio novu funkciju.

Prije nego što je Schmidta 27. maja imenovalo Vijeće za provedbu mira (PIC), morao se boriti sa žestokim protivljenjem Rusije.

S druge strane, Washington je više angažovan pod Bidenom.

“Koristi mi činjenica da su se Amerikanci vratili na brod”, kaže Schmidt.

Christian Schmidt preuzima novu funkciju s ciljem da je dugoročno sam ukine. Dok se to ne dogodi i dok Bosna i Hercegovina ne dobije realne izglede za pristupanje EU, još je dug put. Kada je EU u pitanju, Schmidt razmišlja pragmatično i kaže: “Moramo razmišljati o srednjim koracima.” Može zamisliti ekonomsko područje jugoistočne Evrope.

Ekonomska strategija EU posebno je važna za regiju, jer Kina, sa svojim masivnim ekonomskim opredjeljenjem, ima daleko veći strateški pristup od Moskve.