Goran Šimić, stručnjak u oblasti krivičnog prava, kazao je za N1 da odluku Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, nije očekivao 10 dana prije odlaska.

Iako podržava ovu odluku, sigurno je, dodao je, da mandat novog predstavnika neće početi lako.

Sudske presude

“Ne radi se ovdje samo o Srbima u BiH, niti su oni jedini osuđeni, niti su njihovi politički predstavnici jedini koji negiraju zločine. Sjajno bi bilo da je BiH mogla da prihvati presude, ali to se nije dogodilo. Dvadeset šest godina kasnije, mi smo i dalje opterećeni ratnim zločinima i ratnom prošlošću te moramo naći način kako iz toga da izađemo. Postavlja se pitanje šta moramo prihvatiti kao osnovu za to. Ovu odluku smatram potrebnom, međutim važno je napomenuti kako će se u praksi primijeniti ovaj zakon. Mislim da su ideja i namjera dobre za BiH, samo ostaje pitanje ko će imati snage da pokrene krivični postupak protiv, naprimjer, člana Predsjedništva koji negira ratne zločine”, pita se Šimić.

Kazao je da može upoređivati presude, ali ovdje se radi o negiranju pravosnažnih genocida kao takvih.

“Ako je sud poresudio da je bio sud u Srebrenici, onda se ne može ne prihvatiti ili ne implementirati sudska presuda. Pitanje je ko je ovlašten, ko daje zadnju riječ, da li je neki ratni zločin počinjen i, ako jeste, koja je kvalifikacija ratnog zločina? Nekad se ljudi ne spore oko toga da se zločin nije dogodio nego oko obima i kvalifikacije zločina. Ova odluka daje za pravo svima nama koji smo se cijeli život trudili da pokažemo da su jedino sudovi nadležni da kažu da li je nešto krivično djelo, a mi svi ostali, naučnici, istraživači, trebali bismo u dobroj mjeri pomoći oko dvojbenih situacija da donesu određenu odluku”, rekao je Šimić.

Društveno-politička anarhija

Ono što će biti interesantno, smatra, je vidjeti kako će se postupiti sa studentskim domovima, trgovima, spomen-pločama koje se nalaze po cijeloj BiH, a koji nose nazive ratnih zločinaca.

“Iz RS dolaze različiti komentari, ali Dodik ne čini RS. Tužilaštvo i SIPA ne trebaju dozvolu Dodika da postupaju po ovim ili bilo kojim drugim predmetima. Poenta je da oni rade svoj posao. Ključna karika je ko će, kako i na koji način primijeniti odredbe ovog zakona. U danima koji slijede, vidjet ćemo kako će Tužilaštvo da provodi svoju zakonsku obavezu te procesuira one koji ne poštuju zakoni, ko god oni bili“, naveo je.

On je kazao i da se ne sjeća sudskih procesa koji su sankcionisali odluke Ustavog suda ili Međunarodnog suda u Haagu.

“Prvo, one su bile šturo definisane, a Tužilaštvo BiH se tu pokazalo kao najslabija karika koja nije reagovala na ovakve stvari. Negiranje pravosnažnih sudskih presuda vodi jedno društvo u pravnu anarhiju. U Njemačkoj ne postoji ulica Adolfa Hitlera, ali u Njemačkoj ta katarza traje desetljećima. Ništa ne može da se desi preko noći. Ono što nama fali je jedna promijenjena društvena kultura, u kojoj ćemo vjerovati našim sudovima, jer bez toga idemo u društveno-političku anarhiju”, zaključio je Šimić.

(N1)