Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke stupa na snagu osam dana od objave ove odluke, odnosno u subotu 31. jula, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Tim povodom kontaktirali smo Janusza Bugajskog, uglednog američkog analitičara i višeg saradnika Centra za  analize evropskih politika.

Bugajski je za Hayat.ba kazao da ova odluka Valentina Inzka dolazi kasno, ali je istovremeno potvrdila da postoji razlika između slobode govora i govora mržnje, posebno kada se radi o političarima i čelnicima Vlada.

-Negiranje i poricanje dokazanih ratnih zločina i poricanje međunarodno pravne presude za genocid štetni su oblici dezinformacija koji potiču međunacionalne sukobe. Posebno je to naglašeno za Bosnu i Hercegovinu,  gdje su bol i tuga zbog zločina počinjenih nad nevinim i nenaoružanim civilima još uvijek prisutni – kazao nam je Bugajski.

Osvrnuo se i jučerašnji haotični i skandalozni govor Milorada Dodika, koji je u polusatnom “medijskom orgijanju” negirao genocid i nekoliko puta uvrijedio Valentina Inzka, te ponovo pominjao otcjepljenje entiteta RS.

Bugajski  je za Hayat kazao da je genocid počinjen u BiH historijska činjenica koji su potvrdile međunarodne institucije.

-Odgovorni političari, građanske i vjerske vođe moraju osigurati da se događaji koji su doveli do toga nikad ne ponove. Zanimljivo je da su ljudi koji se najviše protive takvim zakonima o genocidu i ratnim zločinima ili historijski revizionisti s velikim ambicijama ili oni s grižnjom savjesti koju pokušavaju prikriti i zabijeliti – poručio je za Hayat.ba Bugajski.