Radovi na tunelu Hranjen i službeno će biti obustavljeni, potvrđeno je za "Istragu" iz Javnog preduzeća "Autoceste FBiH". Izvođač radova, sarajevska firma "Eurosfalt", potrošila je skoro 65,7 miliona maraka (bez PDV-a) namijenjenih za gradnju tunela koji spaja Sarajevo s Goraždem. Sada od investitora "Autocesta Federacije BiH" traže dodatnih stotinu miliona maraka. "Autoceste Federacije BiH" su, kako saznajemo, obustavile daljnje splate prema "Euroasfaltu", kojem je isplaćen skoro cjelokupan ugovoreni iznos za gradnju tunela, a koji je do sada uspio završiti samo trećinu posla.

“Zbirno, do sada je iskopano/podgrađeno 37 posto tunela, a utrošeno je 97 posto od ukupne vrijednosti ugovorenih radova te je proteklo 80 posto ugovorom definisanog roka za završetak radova”, navedeno je informaciji JP "Autoceste FBiH"dostavljenoj Vladi Federacije BiH.

Interni izvještaj JP "Autoceste"

Ugovor o izgradnji tunela Hranjen potpisan je 22. septembra 2018. godine. Kompletan projekt, u ime "Autocesta", osmislio je Jasmin Bućo. On je kasnije napustio ovo javno preduzeće i postao odgovorna osoba u "Euroasfaltu", firmi kojoj je dodijeljen posao gradnje ovog tunela. Prema dokumentima koji su u posjedu "Istrage", Bućo je odredio da se ovaj projekt realizira po modelu “projektuj i gradi”. Vrijednost projekta je bila 70 miliona maraka bez PDV-a, a rok za završetak poslova bio je 36 mjeseci, odnosno tri godine.

“Izvođač radova ("Euroasfalt") je odmah po potpisu ugovora, samoinicijativno i uprkos snažnom protivljenju naručioca, odredio dispoziciju tunela tako da je na sjevernoj strani situaciono značajno pomjerio ulaz izvan razmatranog područja, čime je trasa tunela podvučena ispod korita rijeke Čemernice, što je izazvalo evidentan hidrološki rizik”, navedeno je u internoj analizi JP "Autoceste Federacije BiH", koja je u posjedu "Istrage".

Ono što je posebno interesantno, ugovor o nadzoru nad gradnjom tunela Hranjen potpisan je tek 4. februara 2019. godine, odnosno nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora o građenju.

Iako je bilo evidentno kašnjenje u radovima, uprava JP "Autoceste FBiH" s Adnanom Terzićem na čelu isplatila je "Euroasfaltu" skoro cjelokupan iznos. Istovremeno, izvođač je svoj zaostatak pravdao navodnim “skupljim radovima".

“Po svému sudeći, klica nastojanja izvođača da novac zarađuje ne dobro organiziranim, efikasnim, kvalitetnim radom i racionalnim korištenjem materijalnih i radnih resursa, uz optimalizaciju inženjerskih rješenja, nego da prenaglašavanjem 'loše geologije' i zloupotrebom softverskih alata modelskom analizom teoretski dokazivao stabilnost tunelskih cijevi sa primarnom podgradom… ide u dalju eskalaziju troškova”, pišu inženjeri JP "Autoceste FBiH".

Prema istim dokumentima, čak i do sada izgrađeni dijelovi tunela su skoro neupotrebljivi.

“Procjena je da ima preko 40 posto izvedenih dužina glavne tunelske cijevi koje sada ne mogu biti prihvaćene i preuzete, dok je za servisnu cijev taj procent nešto povoljniji, ali je oko 300 metara servisne cijevi na sjevernoj strani skoro u cjelini neupotrebljivo”, navedeno je u izvještaju.

"Euroasfalt" je sve svoje greške projektovanja i izvođenja popravljao samoinicijativnim izmjenama vlastitog glavnog projekta. Za to vrijeme, nadzor je do kraja maja ove godine izdao samo dva izvještaja o neusklađenosti radova sa projektom.

“Čak je i poprečni profil servisne cijevi mijenjan na nekim lokacijama: osovina servisne cijevi je neovlašteno pomjerena za osam metara poprečno u zoni južnog portala s ciljem da se izbjegne nestabilna padina, ali se time izazvalo još veće klizanje brda koje do danas nije riješeno”, konstatuju stručnjacu JP "Autoceste FBiH".

Bez obzira na sve ove greške, "Autoceste" su, tokom mandata Adnana Terzića, isplatile cjelokupan iznos za gradnju tunela. I sada izvođač radova traži dodatnih stotinu miliona maraka. Javno preduzeće "Autoceste" je, međutim, obustavilo sve isplate prema "Euroasfaltu".

Istraga.ba