Doktorica Radmila Šehić, specijalista opšte medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, dala je nekoliko korisnih savjeta kako preživjeti paklene vrućine i kojih se pravila obavezno moramo pridržavati.

– Ove tropske vrućine ne moraju biti nepodnošljive ako ljudi disciplinovano žive. Moramo pokušati da ne izlazimo na direktno sunce od 11-12 do 16 časova,  jer ono tada zrači ultravioletne, crvene zrake. Oni koji moraju da izađu u tom periodu, moraju dobro da se zaštite oblačeći se lepršavo. Važno je da odjeća bude laganija, svijetla i da omogući znojenje, jer je ono najvažniji akt organizma. Bitno je, također, ne prejedati se, ne unositi masnu tešku, brzu hranu, kao ni preljutu ili preslatku, jer ona stvara veliku energiju u procesuru varenja i povećava temperaturu tijela – rekla je doktorica i dodala da ne važi džabe ona čuvena da “kapa glavu čuva”.

– Mnogo je važno zaštiti glavu kapom, šeširom, kačketom da ne bi došlo do sunčanice. Neki stari se snađu pa se sakriju i pod kišobran. Svaka zaštita je dobra zaštita. Bitno je rashlađivati se, uvijek imati vodu i stalno se rehidrirati, jer znojenje traži nadoknadu tečnosti. Ako se to ne ispoštuje, desi se sunčanica ili toplotni udar – rekla je objašnjavajući kako prepoznati sunčanicu i kako reagovati.

– Sunčanica je posljedica direktnog djelovanja sunca na glavu, mozak se pregrije, nastaje otok moždanih opni, a on može da stvara jaku glavobolju, ne dopušta širenje, dođe i do povraćanja, dezorijentisanosti, vrtoglavice, omaglice. Ona je sa zadrškom, dolazi tek kad se osoba povuče sa sunca, obično sat-dva kasnije, retko kad se desi baš tada, za razliku od toplog udara, koji je slom centra za termoregulaciju. Kada prestaje znojenje, nastaje toplotni udar, to je pregrijanost tijela. Do nje dolazi zbog zadržavanja na otvorenom kada su najviše dnevne temperature, zbog radne aktivnosti napolju, zbog neunošenja tečnosti, u stanjima kada je osoba u zatvorenom autobusu gdje nema protoka vazduha, kada osoba dugo stoji u mjestu, a visoka je temperatura. Osoba se tada momentalno sruši, osjeti naglu obamrlost, malaksalost, lupanje srca, slabljenje u vidnom polju, jaku mučninu i drhtavicu, koža je suha, a osoba pocrveni – ispričala je dr. Šehić dodavši i kako reagovati u situacijama kada neko doživi sunčanicu.

– Kada neko doživi sunčanicu, pomoć može naknadno da se da. Obavezno je osobi dati lijek protiv glavobolje, rashladiti je, omogućiti strujanje vazduha. Osoba treba da se hidrira, ali nikako da se naliva vodom. Odmor je u tom slučaju ključan. Dobra stvar kod sunčanice je što stanje organizma ubrzo po ovim uputstvim dolazi u normalu – kaže Šehić, pišu "Novosti".

Toplotni udar je, pak, nešto što treba znatno ozbiljnije shvatiti.

– Ko doživi toplotnih udar, pomoć mu se ukazuje momentalnim izmještanjem u hlad. Bitno je tu osobu rashlađivati lepezom i stavljati joj obloge od vode oko vrata, na grudi, s unutrašnje strane ruku. Ako je osoba svjesna, treba joj omogućiti da polako pije tečnost. Osobi koja ima toplotni udar, nikako ne davati gazirano niti kafu, već samo običnu vodu, voćni sok, rehidratacionu vodu. Također, bitno je da ta osoba ima daljnji nadzor i kontrolu ljekara, posebno ako je na nekoj terapiji – govori sagovornica te zaključuje da u ovim vrelim afričkim danima niko neće da doživi problem ako vodi računa o sebi.