Za opoziciju koja je učestvovala na prošlogodišnjim izborima glasalo bi oko osam posto ispitanika, devet posto reklo je da bi dalo glas opoziciji ne navodeći konkretnu stranku, a 13 posto je i dalje neodlučno, dok više od petine anketiranih, 21 posto, ne bi ni izišlo na birališta.

Istraživanje je na uzorku od 1200 učesnika proveo je nevladin Istraživačko-izdavački centar Demostat, čiji su predstavnici novinarima rekli kako rezultati "pokazuju dominaciju vlasti i mali broj najavljenih apstinenata" jer ukazuju da bi oko 80 posto ljudi izašlo na izbore, "što se dugo nije dogodilo".

Glavni istraživač Demostata, sociolog Srećko Mihailović, ocijenio je istodobno da je "Beograd nešto drugo", ustvrdivši kako opozicija u Beogradu "ima šanse" pobijediti naprednjake srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića "samo ako ostvari dogovor".

Antivučićevsko raspoloženje

Po tim podacima, u srbijanskoj prijestolnici su relativno izjednačeni odnosi jer bi i za vlast i za opozicione stranke koje su 2020. bojkotirale izbore glasalo po 21 posto birača, a opozicija koja je učestvovala na prošlogodišnjim izborima dobila bi 10 posto.

Uopćeno je opozicionom korpusu naklonjeno još 14 posto ispitanika, neodlučnih je 20, a apstinenata 14 posto.

Programski direktor u Demostatu Zoran Panović ukazao je na to da postoji "antivučićevsko raspoloženje", ali da je glavno pitanje hoće li opozicija znati artikulirati nezadovoljstvo građana.

Glasači u Srbiji su, pokazalo je istraživanje, jedinstveni u pogledu ocjena da su očuvanje i zaštita okoliša važnija od ekonomskog razvoja koji bi štetio životnoj sredini, suglasni su da mediji trebaju biti "slobodni za sve", dok većina drži da vlast ne bi trebala priznati neovisnost Kosova.

Nepovoljni izborni uslovi

Na izborima u junu 2020. godine, koje je zbog nepovoljnih izbornih uslova bojkotirao znatan dio opozicionih stranaka, Srpska napredna stranka i njezini koalicijski partneri osvojili su uvjerljivu većinu s više od 200 od ukupno 250 zastupničkih mjesta u srbijanskom parlamentu.

U Srbiji su u toku pregovori o usuglašavanju uvjeta za poštene i demokratske izbore, poglavito u pogledu pristupa i ravnopravne zastupljenosti u medijima, koje sada u većini kontrolira vladajuća stranka, a u dijelu međustranačkog dijaloga sudjeluju i predstavnici Europskog parlamenta.

Izbori se očekuju u martu ili aprilu 2022. godine, a opozicija inzistira da budu odvojeni izbori za gradsku vlast u Beogradu, parlament i lokalnu vlast, kako bi se onemogućilo da vladajući naprednjaci vode kampanju pod imenom njihova predsjednika i aktualnog šefa države, koji je uvjerljivo dominantna politička figura u zemlji.