Iako se Rusija protivi novom visokom predstavniku, ta zemlja i dalje učestvuje u finansiranju rada OHR-a sa oko 1,2 procenta od ukupnog budžeta.

Rusija bi željela da članice Vijeća za implementaciju mira postignu dogovor o zatvaranju OHR-a, ali da PIC ostane još neko vrijeme da funkcioniše kao forum na kojem bi zemlje članice mogle da nadgledaju provođenje Dejtonskog sporazuma, pišu "Nezavisne novine". 

RAZGOVOR PUTINA I MERKEL

Ist izvor podsjeća kako su u više navrata pisali da su Rusija i Njemačka načelno dogovorile da Christian Schmidt postane novi visoki predstavnik, a o tome su, prema njihovim saznanjima, početkom aprila lično razgovarali Angela Merkel, njemačka savezna kancelarka, i Vladimir Putin, ruski predsjednik. Navodno je Putin saopštio Merkelovoj da je pitanje novog visokog predstavnika pitanje kojim se bavi Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije.

Iako su sagovornici "Nezavisnih" negirali da je postignut dogovor o tome da ne bude sankcionisanja, već da Schmidt pokuša stvari rješavati dijalogom, zanimljiva je činjenica da Schmidt prema svim stranama pokazuje fleksibilnost i razumijevanje, što se pokazalo i u ponedjeljak vještim razrješenjem krize u vezi s imenovanjem nove uprave Centralne banke BiH.

Tanja Topić, analitičarka iz Banje Luke i dobra poznavateljka njemačke politike, kaže za da ni ona nije očekivala da će novi visoki predstavnik pribjeći sankcionisanju, iako se to u dijelu ovdašnje javnosti očekivalo.

"Mislim da bi to bilo dodatno dolijevanje ulja na vatru. Prednost je u ovom trenutku data dijalogu, što u nekom drugom trenutku neće značiti da će biti slučaj. Sam visoki predstavnik je rekao da može biti i neugodan, što svakako uključuje i primjenu nepopularnih mjera koje ima", smatra ona. Dodala je da se Schmidt i dalje pokušava suočiti s naslijeđem svog prethodnika i smanjiti omraženost i neprihvatanje u dijelu BiH.

Inače, više izvora potvrdilo je da je Schmidt bio upoznat s namjerom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida i da je njegov stav bio da Inzko na to kao visoki predstavnik ima pravo, ali da privatno nije bio sretan zbog te odluke. Naime, iako Njemačka, kako je objašnjeno, jako polaže pažnju na pitanja ratnog naslijeđa i potrebe poštovanja žrtava i neslavljenja ljudi osuđenih za ratne zločine, smatra se da ovaj potez neće donijeti praktičnu korist, a može izazvati samo podjele.

Visoki izvori su u više navrata ukazali da Rusija neće napraviti ozbiljne probleme Schmidtu, da će najbolji dokaz biti činjenica da Rusija neće uložiti veto u Vijeću sigurnosti na produžetak mandata EUFOR-a, već da će se otpor manifestovati samo u demonstraciji mišića.

ODNOSI S NJEMAČKOM

Ranije je, kako navodi isti izvor, pisano, a to se u međuvremenu i potvrđuje, da Njemačka želi da prizna pravo Rusiji na njene interese u Evropi, dok SAD i dalje decidno odbija da prizna to pravo Rusiji, zbog čega ona svojim potezima želi da pokaže da je prisutna i da se pita, ali da ne želi da ugrozi svoje odnose s Njemačkom.

U jednom trenutku na stolu je bila opcija da se Srbiji prizna status vojne neutralnosti u zamjenu za to da Rusija prepusti region zapadnog Balkana Zapadu, ali da je stvar zapela u vezi s Krimom, koji je Rusiji izuzetno važan. Bivši američki predsjednik Donald Trump je, uz posredstvo jedne zapadnoevropske zemlje, geografski bliske zapadnom Balkanu, bio spreman da uključi i Krim u razgovore, ali je Njemačka, uz tradicionalni američki vanjskopolitički establišment, spriječila ovu ideju, jer je uključivala razmjenu teritorija između Beograda i Prištine, smatrajući da bi to bio opasan presedan u Evropi, pišu "Nezavisne".