BOŽO KOVAČEVIĆ RASKRINKAO HRVATSKU POLITIKU: "Na djelu ustrajan rad na DISOLUCIJI BiH, naša vanjska politika svela se na zagovaranje interesa Čovića koji želi sve Hrvate učiniti...“ (VIDEO)

Eskalaciju političke krize u Bosni i Hercegovini koja je uslijedila nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojima se zatvorskim kaznama sankcioniše negiranje genocida i ratnih zločina utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova u ponedjeljak je za zagrebačku N1 komentarisao Božo Kovačević.

  • Politika

  • 01. Sep. 2021  

  • 8

Božo Kovačević je ugledni bivši hrvatski političar, naučnik i vrsni poznavalac regionalnih prilika. Zajedno sa čuvenim hrvatskim povjesničarem Slavkom Goldsteinom te Vladom Gotovcem i Franjom Zenkom je 1989. godine osnovao HSLS (Hrvatsko socijalno-liberalnu stranku). U vrijeme vlade Ivice Račana bio je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja, a od 2003. godine bio je ambasador Hrvatske u Ruskoj Federaciji.

O posljednjim političkim manevrima lidera SNSD-a Milorada Dodika kojima je BiH uvukao, prema određenim mišljenjima, u najtežu poslijeratnu politički krizu, kaže imaju elemente i dubljeg političkog plana kao i improvizacije.

"Ja mislim da je on u Sarajevo na sastanak sa predsjednikom Erdoganom otišao i zbog toga što mu je to sugerirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, jer Srbija ima razvijene ekonomske odnose sa Turskom i Vučić nije htio dopustiti da mu pokvari odnose sa Turskom. To je jedno. Drugo, ova posljednja Dodikova izjava da bi Erdogan, Vučić i Milanović trebali biti ključni igrači u pregovorima o budućnosti BiH je zapravo izraz njegove trajne težnje da se isključi uloga Zapada kao glavnog sponzora BiH. Pa čak i ovi koji su reagirali na prve Dodikove izjave osuđujući to kao pokušaj miješanja stranih faktora u BiH nisu u pravu, jer BiH trenutno jeste međunarodni protektorat. Ustavom BiH je propisano mješanje inozemnih faktora, recimo troje sudaca u Ustavnom sudu BiH i na koncu Dejtonski sporazum predviđa visokog predstavnika sa mnogo ovlasti. Dakle, ono što Dodik želi jeste da se promjene sponzori, a očito je sve to usmjereno na raspad BIH. On je čak za vrijeme zajedničke konferencije za novinare sa turskim predsjednikom Erdoganom govorio o mogućoj secesiji BiH. Kad je spomenuo predsjednike Vučića i Milanovića, on se oslanja na dobre odnose sa Vučićem i na katkad neobične izjave našeg predsjednika (Milanovića, op. SB) koje bi mogle značiti da se katkad i interesi Srbije i Hrvatske, kad je u pitanju BiH, podudaraju", smatra Kovačević.

Na konstataciju novinara N1 da te Milanovićeve "neobične izjave" njega dovode u istu ravan sa Dodikom i Vučićem, Kovačević dodaje da hrvatska vanjska politika uključujući i predsjednika Milanovića i premijera Plenkovića dosljedno provode politiku "ignoriranja središnjih tijela vlasti BiH".

"To je na djelu, zapravo, ustrajan rad (vlasti Republike Hrvatske, op. SB) na nepriznavanju i na disoluciji BiH. Pritome se zaboravlja da je najprije Washingtonskom pa onda Dejtonskom sporazumu prethodila odluka Badinterove komisije da nema promjena bivših republičkih granica koje su priznate kao međunarodne granice. Ono za što Dodik zauzima i njegovi sponzori iz Srbije, ministar Vulin recimo, to je zapravo disolucija BiH. Ministar Vulin govori da je RS samo izraz težnje srpskog naroda u BiH. On zaboravlja da je RS stvorena temeljem dogovora u Dejtonu i da je taj dogovor uslijedio nakon što je Srbija dva prethodna rata izgubila, tako da su to izjave koje su posljedica novih političkih težnji igrača u BiH, a do toga je u BiH došlo zbog jedne faze nezainteresiratnosti Zapada za BIH zbog razilaženja između SAD i EU. Sad kad, novisno o slabosti globalnog Zapada, ali kad je u pogledu Zapadnog Balkana stajalište Amerike i Evrope usuglašeno, Dodik panično traži druge saveznike uključujući i predsjednika Erdogana (i predsjednika Milanovića očito - digresija voditelja emisije) za kojeg misli da će pomoći ostvarivanju njegovih planova. Ali, ako analiziramo ono što je predsjednik Erdogan rekao i prije odlaska u BIH i za vrijeme boravka u BiH, pa i za vrijeme boravka u Crnoj Gori, onda je jasno sljedeće: prvo, njega zanimaju gospodarski odnosi, govori o milijardi eura razmjene između BiH i Turske, govori o 250 miliona između Crne Gore i Turske. Već prije, dok su trojica članova Predsjedništa BiH bili u Turskoj, potpisan je sporazum o gradnji autoputa Beograd - Sarajevo i uloga Turske je tu velika s tim da je predsjednik Erdogan spomenuo prijedog da se usporedno sa autoputom gradi i plinovod kojim će plin iz Turske dolaziti do BiH i naglasio je da je Turska za cjelovitu BIH za multietničku BiH i da podržava članstvo u NATO-u i u EU. I time je zapravo neizravno poručio da su nade Dodikove da će Erdogan pristati biti sponzor sporazuma o disoluciji BIH potpuno neosnovane", rekao je Kovačević.

Govorio je i o dolasku novog visokog predstavnika u BiH koja predstavka novu incijativu zapadnih sila za rješavanje problema u našoj zemlji.

"Konsolidacija Zapada barem kada je u pitanju Zapadni Balkan zapravo znači smanjivanje izgleda a ostvarivanje planova o kojima govore Vulin i Dodik i, zapravo, to je najava povečanog angažmana zapada na rješavanju problema unutar BiH unutar postojećih granica BiH. Govori se o promjenama Dejtona, pritome i naša politika ima velika očekivanja jer se naša vanjska pollitika prema BiH svela samo na zagovaranje interesa Dragana Čovića i njegove klike i ta očekivanja naše vanjske politike da će Zapad podržati samo jedan tako parcijalni interes je po mom mišljenju isto iluzorno. Ako analiziramo politiku Republike Hrvatske prema BiH onda vidimo da Hrvatska umjesto da iskoristi činjenicu da je članica EU i da utječe na HDZ BiH, ona pokušava EU instrumentalizirati za interese jednog separatističkog pokreta u BiH. Bosna se pod sadašnjim vodstvom HDZ-a zapravo refeudalizira i to podržava hrvatska vanjska politika. Naš ministar vanjskih poslova govori da Hrvatska u BiH podržava projekte Hrvata i katoličke crkve, i zapravo ako analizirate njegove postupke i njegove izjave onda bi naziv našeg ministarstva biti 'Ministarstvo vanjskih, evropskih, bosanskih i crkvenih poslova", analizira on.

Kovačević nije štedio na kritikama na račun sadašnjeg ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, pogotovo njegovo prisustvo na rođendanskoj zabavi Dragana Čovića kojoj je pristustvovao i Milorad Dodik. Na pitanje koliko je bilo mudro od Grlić Radman da se pojavi na toj zabavi, Kovačević odgovara da je to mudro tačno koliko je mudar taj ministar i koliko je mudra vanjska politika Hrvatske prema BiH.

"Konstantu te vanjske politike možemo opisati sudjelovanjem tog ministra na rođendanskim zabavama i bivšeg gradonačelnika Zagreba Milana Bandića na kojoj je sudjelovao i osuđeni kriminalac Zdravko Mamić. Dakle, to su koordinate u kojima se kreće Hrvatska vanjska politka prema BiH. Navodni utjecaj Republike Hrvatske na BiH se očituje u tome što je Hrvatska utočište kriminalcima iz BiH, a Bosna utočište kriminalcima iz Hrvatske. Ako taj problem Hrvatska nije uspjela riješiti, kako će riješiti bilo koji drugi", smatra Kovačević.

Već dugo u javnosti traje dilema neusklađenosti hrvatske vanjske politke prema BiH sa, kako mnogi tvrde, probriselskom orijentacijom premijera Andreja Plenkovića. Kovačević smatra da odgovor na to pitanje treba tražiti u odnosima unutar HDZ-a.

"Ja mislim da je to danak odnosima unutar HDZ-a, različitim pritiscima unutar HDZ-a i činjenici da HDZ insistira da hrvatska vanjska politika bude podređena u potpunosti interesima HDZ-a u BiH. To da Hrvatska ne poštuje instituciju BIH svjedoči činjenica da je predsjednik Hrvatske bio u BiH, ali nije se sastao sa članovima Predsjedništva, da premijer kad ode u BiH ide u Hercegovinu a ne susreće se sa predsjednikom Vijeća ministara BiH, a naš ministar vanjskih poslova je samo silom prilika se susretao sa ministricom vanjskih poslova BiH i svaki put je u tom programu bio sastanak i sa vjerskim dostojanstvenicima i u njegovim izjavama puno sadržajnije se govori o satancima sa predstavnicima Crkve negoli sa predstavnicima države BiH, a da ne kažem da je više puta bio na teritoriji BiH, a da se sa ministricom uopće nije sreo", poručuje Kovačević.

Po njemu, hrvatska politika ne bi trebala dati priritet jednoj od frakcija unutar BiH.

"Granica između BiH i Hrvatske je najdulja konena granica unutar EU, Hrvatskoj bi trebalo stati da ne bude vječna granica, nego da se cijeli Zapadni Balkan, uključujući BiH, integrira u EU. Hrvatska bi trebala podržavati stabilnu BiH, ne dajući prioritet niti jednoj od frakcija unutar BiH. Postoji ustavna obaveza skrbi o Hrvatima u BiH, ali ta ustavna obveza ne uključuje destabilizaciju BIH, ne uključuje nepriznavanje na ustavu zasnovanih tijela državne vlasti BiH. Ja razumijem gnjev HDZ-a BiH što njihov kandidat u ovom mandatu nije član Predsjedništva BiH, ali da li je Ustavni sud BiH Komšićev izbor proglasio neustavnim, da li druge države ne priznaju BIH zbog toga što je Komšić član Predsjedništva BIH.  Politika Republike Hrvatske ponajprije treba kretati od priznavanja BiH, priznavanja institucija BiH i od razgovora sa predstavnicima institucije BiH o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti. Vanjska politka BIH je u nadležnosti Predsjedništva BiH, a predstavici Hrvatske ne razgovaraju sa Predsjedništvom BiH", ističe Kovačević.

Na pitanje kako bi trebala izgledati briga prema Hrvatima u BiH, a da ne uključuje destabilizaciju te zemlje, Kovačević ističe da bi to podrazumijevalao da Hrvatska trebala ne insistira samo na onome na čemu insistira HDZ BiH.

"To se prije svega odnosi na kulturni saradnju, na pomoć u raznim segmentima života, ali ta suradnja ne bi trebala podrazumijevati da Hrvatska u svojoj vanjskoj politici nužno insistira samo na onome na čemu institira HDZ BiH, pritome, ponavljam, svjedočimo gotovo refeudalizaciji bosanskog drustva, osobito hrvatskog, gdje Dragan Čović svoj grb javno prezentira, želeći sve Hrvate učiniti svojim kmetovima", zaključuje Kovačević.

(N1 / SB)

loading...

Komentari - Ukupno 8

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...