Piše: MARKO REPECKI

Aleksandar Vučić ponovno je, prije nekoliko dana, izjavio kako se očekuje da Srbija sljedeće godine “po prvi put u povijesti” prestigne Hrvatsku i Sloveniju po iznosu BDP-a i dodao da će “mnogi teško podnositi uspjeh Srbije”

Srbija bi, zaista, po iznosu nominalnog BDP-a, sljedeće godine mogla prestići Hrvatsku, i iako nema ništa loše u tome da susjedne zemlje ekonomski napreduju – to je dobro za sve – treba isto tako reći da taj podatak nije neki poseban uspjeh, kakvim ga Vučić želi prikazati.

Srbija neće dostići Hrvatsku, kao što ni Turska nije razvijenija od Švedske

Nominalni BDP Hrvatske prošle godine iznosio je 56,3 milijarde američkih dolara, dok je Srbija prošle godine imala BDP od 53 milijarde dolara. No treba uzeti u obzir da Srbija ima i oko tri milijuna stanovnika više, tako da je odavno trebala ili mogla imati veći nominalni BDP.

Na primjer, Turska ima veći nominalni BDP od Švedske. On je prošle godine iznosio blizu 800 milijardi dolara, dok je švedski bio oko 625 milijardi. No svima je jasno da Turska nije ekonomski uspješnija, ili bogatija, od Švedske.

Turska je daleko veća zemlja. Ima preko 80 milijuna stanovnika, a Švedska nešto preko 10 milijuna. Ili, na primjer, Rusija ima veći nominalni BDP od Švicarske, ali nikome ne pada na pamet reći da je Rusija u toj usporedbi ekonomski razvijenija ili bogatija.

Za usporedbe se koristi BDP po stanovniku

Zato se za usporedbe ekonomske razvijenosti zemalja koristi BDP po stanovniku i kada se usporede te brojke vidi se da Srbija još uvijek prilično zaostaje za Hrvatskom. BDP po stanovniku u Hrvatskoj prošle je godine iznosio oko 14 tisuća dolara, dok je u Srbiji znatno niži – tek 7.700 dolara.

Kada se napravi usporedba BDP-a prema paritetu kupovine moći, u odnosu na prosjek Europske unije, Hrvatska je tu na 64 posto prosjeka, a Srbija tek na 43 posto.

 

S obzirom na navedene brojke, Srbija još dugo neće prestići Hrvatsku. Kako je izračunao ekonomist Velimir Šonje, kada bi srbijanski BDP rastao dva postotna boda brže od hrvatskog, dostigli bi nas negdje 2040. godine. No, to nije nekakav razlog za veselje, s obzirom na to da sa Srbijom, kao i s drugim susjednim zemljama imamo prilično jake ekonomske veze, te nam je u interesu da je i kod njih standard veći.

Hrvatska, doduše, ima vrlo tromu ekonomiju

Ono što bi nas trebalo zanimati jest kako ubrzati prosječnu stopu ekonomskog rasta, jer Hrvatska u odnosu na prosjek EU praktički stagnira. Dovoljno je pogledati kako se kretao BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU. Tako smo 2010. bili na 60 posto prosjeka EU, da bi prošle godine dogurali do 64 posto.

Za usporedbu, Rumunjska, koja nas je u tom razdoblju zaista prestigla, 2010. je bila na 52 posto prosjeka EU, da bi prošlu godinu završili na 72 posto i osim Hrvatske, prestigli i neke stare članice, poput Grčke.

 

Da bi shvatili kako se to dogodilo dovoljno je reći da je Hrvatska u razdoblju od 2003. do 2019. imala prosječnu stopu rasta od skromnih 1,7 posto, dok je Rumunjska u prosjeku rasla po stopi od 4 posto.

(Prenosimo s portala Telegram)