POLITOLOG ZLATKO HADŽIDEDIĆ ZA “SB” OTVORENO: "Schmidt je došao u BiH da pomogne Draganu Čoviću"

“Schmidt je ličnost koja dolazi s teretom čovjeka koji je učinio mnogo za hrvatske interese i ne vidim zašto bi prestao to da čini, jer to su njegova vlastita politička uvjerenja. Pitanje je zašto je Njemačka imenovala baš njega?", pita se Hadžidedić.

  • Vijesti

  • 14. Sep. 2021  14. Sep. 2021

  • 14

Neposredno prije dolaska visokog predstavnika u BiH, profesor politologije i ekspert za međunarodne odnose, dr. Zlatko Hadžidedić u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” za Christiana Schmidta je rekao “da se radi o jednom velikom političkom šamaru Bosni i Hercegovini.

Nedavne izjave visokog predstavnika na sesiji o „euroatlantskoj“ budućnosti BiH u Njemačkoj, u kome je kazao da je Dragan Čović, „koji sebe smatra pravim Hrvatom“, izgubio od Komšića na izborima, izazvale su veliku prašinu i negodovanja s jedne, ali i odobravanja s neke druge strane.

“Christian Schmidt je došao u BiH da pomogne Draganu Čoviću u realizaciji njegovih planova oko stvaranja trećeg entiteta i da HDZ ostvari trajno mjesto u Predsjedništvu BiH. Schmidt je nosilac visokog ordena Republike Hrvatske, ordena “Ante Starčevića” zajedno sa Dariom Kordićem i Jadrankom Prlićem itd. Kada su ga upozorili da nije baš zgodno da dolazi s tim ordenom i da ga treba vratiti, on je izjavio da to neće učiniti i da ga ponosno nosi”, kaže politolog Hadžidedić.

Schmidt je veći Dragan Čović od Dragana Čovića

Sagovornik “SB” podsjeća da Schmidt dolazi iz Kršćansko-socijalne unije iz Bavarske (CSU) koja je, kako dodaje, sestrinska ili čak sponzorska stranka HDZ-a. Dakle, u svakom momentu je HDZ imao podršku ove stranke. 

“Schmidt je ličnost koja dolazi s teretom čovjeka koji je učinio mnogo za hrvatske interese i ne vidim zašto bi prestao to da čini, jer to su njegova vlastita politička uvjerenja. Pitanje je zašto je Njemačka imenovala baš njega? On kao ličnost nije sporan, on je veći Dragan Čović od Dragana Čovića. Kontinuitet u evropskoj politici se zasniva na ideji etničke podjele BiH. Njemačka se od te ideje nije nikad ogradila, iako je ta ideja izvorno britanska. Od Lisabonske konferencije u februaru 1992. Evropska unija je uvijek zvanično stajala iza ideje da BiH treba podijeliti. Ono malo retorike o podršci nepromjenjivosti granica to su bili obavezni zbog SAD-a koje su dosljedno zastupale princip nepromjenjivosti granica”, kaže Hadžidedić.

On se pita kako BiH može očekivati od Njemačke nešto drugo nego da nam pošalje Christiana Schmidta kada je u prilici da to uradi, a SAD su na globalnom nivou u defanzivi i ne mogu da se angažiraju oko Balkana i BiH i nepromjenjivosti granica na Balkanu.

“EU je sa tzv. Janšinim ‘non paperom’, iza kojeg vjerovatno stoji CSU kao grupacija u Evropskom parlamentu, inicijativama o konačnoj podjeli sa slanjem Christiana Schmidta i, napokon, juče sa posjetom Angele Merkel isključivo Beogradu, šta možemo očekivati nego da Njemačka nastoji da da podršku Srbiji u konačnom rasturanju BiH. Sve ostalo je retorika koja je prilagođena ukusu SAD, ali djelovanje Njemačke kao i ostalih evropskih zemalja nije nikada išlo u nekom drugom pravcu nego isključivo u pravcu etničke podjele BiH. Krajnje je vrijeme da mi u BiH to shvatimo i prestanemo gledati na EU kao na našeg dobrotvora ili naše krajnje odredište”, pojašnjava Hadžidedić, dodavši da kada traže da dalje idemo u popuštanju Dodiku i Čoviću, mi ćemo i dalje popuštati sve za ljubav EU koja nikada neće odustati od ideje podjele BiH.

Zamka britanske politike

Uklonjen je trosatni oficijelni snimak kompletne konferencije skandaloznog Schmidtovog nastupa u Njemačkoj na You Tubeu, pitali smo našeg sagovornika šta se želi tim sakriti, ustvari?

alt

“Bio je to polujavni sastanak. Očigledno nisu mislili kriti. Možemo mi predsjednika Bundestaga Wolfganga Schäublea nazivati fašistom, ali on je rekao suštinu evropskog mišljenja. Oni se boje BiH kao nekakvog fiktivnog ‘muslimanskog ostrva’, a pri tome hoće da je podijele upravo ne shvatajući da će onda ostati nekakvo ostrvo. To je jedna od zamki britanske politike koja je podmetnuta Evropi. Velika Britanija je od početka željela da napravi jedno islamističko, ne muslimansko, ostrvo i zbog toga je zagovarala podjelu BiH upravo da bi napravila problem ostatku Evrope. A ostatak Evrope, Francuzi i Nijemci nikad u svojoj slijepoj mržnji prema svemu što dolazi iz islamskog svijeta nisu shvatili da njima Britanci idejama podjele BiH i Makedonije nastoje stvoriti ono čega se oni užasavaju, a to je neka čisto muslimanska, a onda i islamistička država kakvu su Britanci  namjeravali stvoriti”, pojašnjava Hadžidedić.

On dodaje kako je to složena interevropska igra, u kojoj je Velika Britanija željela da napravi nešto poput Izraela na Bliskom istoku - vječni faktor destabilizacije Evrope.

“Znamo da je Britanija vodila i svjetske ratove protiv Njemačke, a EU je smatrala, i to nikad nije ni krila, isključivo produžetkom njemačkih interesa. Prema tome, to je borba između Britanije i Njemačke. Evropa je ksenofobična, rasistička, anti islamska, njen identitet je nastao na temelju krstaških ratova”, kaže on.

Prije susreta Angele Merkel i Vučića, Schmidt se također sastao sa predsjednikom Srbije. Scmidt je otišao na noge Vučiću dok još uvijek traje blokada institucija BiH od strane političara RS-a zbog Inzkovog zakona. Pitali smo prof. Hadžidedića šta je bila poenta ovog sastanka, pritisak na Dodika?

“Da se dogovore kako će dalje. Vučić će opet reći kako poštuje teritorijalni integritet BiH, a nastavljati davati podršku Dodiku koji javno kaže da se zalaže za otcjepljenje. Schmidt i Vučić odlično sarađuju na daljem potkopavanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Naša nesreća je da smo pristali da nam dođe osoba poput Christiana Schmidta”, zaključio je Hadžidedić.

S.GOJAK

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 14

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...