REUF BAJROVIĆ O FILEOVOM MODELU: "Politička podjela zemlje jedan je od strateških ciljeva HDZ-a, ali i SNSD-a jer..."

Nejednaka vrijednost glasa bilo bi produbljivanje etničkih podjela, jer bi nečiji glas toliko malo vrijedio da ne bi uopće ulazio u konačni zbir ili obratno

  • Politika

  • 16. Sep. 2021  16. Sep. 2021

  • 11

Ponovo lansirana ideja o takozvanom Fileovom modelu za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine sa pravom je izazvala negodovanje šire javnosti, piše Reuf Bajrović.

Osim što taj model produbljuje etničke podjele u Bosni i Hercegovini, u njemu su sadržane takve namjere i ideje da se kroz stvaranje privida o dvije izborne jedinice u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine za izbor članova Predsjedništva BiH, kroz virtualne ili plutajuće kantone izvrši i politička podjela zemlje.

Ono što već na prvi pogled postaje jasno, odnosi se na to da se Fileovim modelom ne implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava, dakle svih pet presuda (Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić) u kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, Fileovim modelom bi se odmaklo unazad u implementaciji ovih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Na istoj liniji, Fileov model bi bio u suprotnosti i sa Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvu u Evropskoj uniji, gdje se eksplicitno kaže da etnička pripadnost i mjesto prebivališta ne mogu biti temeljem za učešće u izbornom sistemu BiH jer to nije u skladu sa evropskim standardima. Ako znamo kako baš Fileov model kroz "plutajuće" kantone postavlja temelj da je mjesto prebivališta to kojim se definira nečije učešće u glasanju, na način da se to glasanje vidno ograničava na etnički način zbrajanja izbornih rezultata, onda taj Fileov model, ma ko bio njegov predlagač ili ga podržavao, ima dva vidna problema sa evropskim integracijama kojima Bosna i Hercegovina teži.

S druge strane, kada se isčitaju presude Evropskog suda za ljudska prava u tih pet predmeta u kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije značajnog dijela građana Bosne i Hercegovine, onda je sasvim jasno da njihova implementacija zahtijeva ozbiljniju ustavnu reformu, jer se kroz selektivnu reformu Ustava Bosne i Hercegovine teško može postići zadovoljavajući ishod koji se traži pomenutim presudama.

Time se, zapravo, jasno pokazuje ključni argument da se presudama Evropskog suda za ljudska prava traži reforma Ustava Bosne i Hercegovine, nasuprot čega stoji težnja jednog dijela međunarodne zajednice i pojedinih domaćih političkih aktera da se postigne kakav-takav ishod u reformi samo Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi oni svojim centralama javili da je postignut neki uspjeh makar to značilo odustajanje od neophodnih ustavnih reformi koje od Bosne i Hercegovine traži sama Evropska unija kroz implementaciju pet presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Tim predstavnicima međunarodne zajednice, postavlja se jednostavno pitanje - da li bi oni prihvatili postojanje sistemske diskriminacije unutar ustavnih aranžmana i izbornih procedura u njihovim zemljama?

Kao zaključak nameće se još jedna vidna zamisao da se kroz stvaranje etničkih izbornih jedinica, dakle u cijeloj Bosni i Hercegovini ukupno tri etnički izborne jedinice za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, od kojih bi se u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine takvo nešto provodilo kroz ideju "plutajućih" kantona podijeljenih na etničke izborne jedinice unutar zbrajanja izbornih rezultata.

Time bi opet u fokus došlo i to da se time postiže nejednakost vrijednosti glasa građana Bosne i Hercegovine u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Takva nejednaka vrijednost glasa bilo bi produbljivanje etničkih podjela, jer bi nečiji glas toliko malo vrijedio da ne bi uopće ulazio u konačni zbir ili obratno, nečiji glas bi bio najmanje duplo važniji od nekog drugog glasa, čime bi se davala prednost u izbornom sistemu samo onima koji dolaze iz etničkih stranaka.

U konačnici, takva politička podjela zemlje jedan je od strateških ciljeva HDZ-a, ali i SNSD-a, što u svome finalnom dijelu stvara mogućnost etničke reorganizacije zemlje (recimo kroz njenu federalizaciju) u čemu bi se onda stvorile pretpostavke za taj fenomen "samo-opredjeljenja" sa tendencijom mirne disolucije Bosne i Hercegovine i eventualnom pripajanju njenih dijelova susjednim zemljama.

Takvo nešto biće važan test za sve one političke stranke i političke aktere koji se nazivaju ili prikazuju pro-bosanskim strankama, jer bi pristajanje na Fileov model bio prvi korak ka nekima željenoj mirnoj disoluciji Bosne i Hercegovine. To bi svakako bio i udar na Dejtonski mirovni sporazum, jer bi stvaranje pretpostavki za proces "samo-opredjeljenja" postao nezaustavljiv, a time i izvan kontrole kojoj u Bosni i Hercegovini teže pojedini predstavnici te iste međunarodne zajednice.

Oslobođenje

loading...

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 11

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...