GOSPODINE NOVALIĆU, JEDNO OD NAJAKTUELNIJIH PITANJA SU POSKUPLJENJA NAMIRNICA I U TOM KONTEKSTU NE MOŽEMO ZAOBIĆI VAŠU IZJAVU DA GRAĐANI KUPUJU 37 POSTO MANJE ULJA, ŠTO JE IZAZVALO SALVU REAKCIJA. KAKO TO KOMENTARIŠETE?

- Falila je prva rečenica i oni su je izbacili. Novinar je pitao koliko danas možete kupiti za 100 KM, u odnosu na 2018. i 2020. i uslijedio je odgovor koji je u ekonomskom smislu potpuno tačan. Ali, kad se izbaci suština tih 100 KM, onda se dobije krivi smisao. Naravno, kad je u pitanju poskupljenje cijena, ono postoji. Istorija ljudskog roda je istorija poskupljenja. Postoji stalna inflacija u vremenu i u prostoru koja je konstanta, poskupljenje koje se mjeri na provjeren način, onako kako to radi EU koja je nama presadila te metode.

MI I EVROPA

Više od 250 procedura o mjerenju poskupljenja općenito o statističkim mjerenjima je instalirano u našim uredima za statistiku. Ja mogu samo pratiti te podatke i, u 6,5 godina koliko sam tu, cijene su porasle 3,7 posto. Za to vrijeme plate su porasle 20 posto i situacija je danas povoljnija nego prije šest godina. To što trenutno poskupi ulje, a sutra će poskupiti nešto drugo je posljedica sezonskih kretanja na svjetskom tržištu. Nama je najvažnije da plate i penzije, a znate da smo u zakone ubacili da prate troškove života i rast bruto društvenog proizvoda, na određeni način pretiču poskupljenja.

ALI, GRAĐANI NE MISLE DA PLATE I PENZIJE PRATE POSKUPLJENJA I NEZADOVOLJNI SU, DOK PENZIONERI JEDVA PREŽIVLJAVAJU.

- Činjenica je da su penzije male. Mi smo društvo koje je platilo visoku cijenu rata. Posljedice rata su tolike da od 430.000 penzionera, njih 260.000 Vlada FBiH nadomiruje na tu penziju, jer te penzije nisu proizašle iz rada, kojeg nije bilo dok se ekonomija nije oporavila. U EU je općenito prihvaćen princip da su penzije 62 posto prosječne plate. Ako mi to sad računamo, one bi trebale da budu prosječne 620, ali one su 420 KM. Mi u zakonu imamo redovna i vanredna usklađivanja penzija da bismo nekad u godinama koje dolaze izbalansirali i pretočili to u neki evropski prosjek. Istina, evropski prosjek prosječne plate je znatno veći, ali u granicama u kojima se kreće naša prosječna plata to bi trebalo biti tako. Penzioneri, koji idu u penziju po novom zakonu od 2018, upravo imaju 62 posto penziju u odnosu na prosječnu platu.

HOĆE LI PENZIJE BITI POVEĆANE IDUĆE GODINE?

- Postoji zakonska obaveza i zakon kaže, ako imate rast bruto društvenog proizvoda i rast cijena, to dvoje se sabere, podijeli sa dva i dobijete rast koji smo mi obavezni 15. aprila korigirati. Budući da imamo značajan rast bruto društvenog proizvoda i rast cijena, taj rast cijena će prouzročiti kroz formulu u penzionom zakonu rast penzija koji je za nas obavezan. Mi smo jučer na Vladi (u četvrtak, op. a.) usvojili promjenu člana 80, koji definira kako se vanredno usklađuje penzija. Dosad je to bilo, ako dvije godine imate rast, možete vanredno usklađivati penzije. Međutim, pogodila nas je korona i nije korektno da čekamo dvije godine rast da bismo ih vanredno uskladili, jer su u koroni ionako ljudi oštećeni i imamo i rast cijena, tako da smo predložili promjenu zakona. Samo da ga kroz Parlament proguramo i imaćemo mogućnost da uradimo dva povećanja penzija sljedeće godine.

ZNA LI SE KADA BI TO MOGLO BITI?

- 15. april je zakonski određen za korekciju, jer do 1. aprila ne možemo dobiti statistiku, ne možemo dobiti dva podatka, rast BDP-a i indeks potrošačkih cijena. To dvoje utiče dvostruko da vanredno i redovno povećanje penzija napravimo sljedeće i narednih godina.

SVJEDOCI SMO DA PANDEMIJA NE POSUSTAJE. VAKCINA IMA DOVOLJNO, ALI DINAMIKA IMUNIZACIJE NE IDE KAKO SE OČEKIVALO. NA KOJI NAČIN PODSTAĆI LJUDE DA SE VAKCINIŠU?

- Firma u Milićima je rekla da nema raditi ko se ne vakciniše. Sad je drugo pitanje kad to dođe na sud, hoće li to sud oboriti i šta je sa ljudskim pravima. Između ljudskih prava, volje i potrebe da se vakcinišemo, treba tražiti rješenja koja su primjerena za nas Bosance. Koliko znam, mi ne volimo prisilu. Nekoliko puta sam rekao da nećemo uvoditi lockdown, ali neke mjere odvraćanja od antivakserskog raspoloženja moramo raditi, pa smo uradili tih 16 spotova i dali na javni medij. Podaci sa Podhrastova govore da je tamo do 15 posto vakcinisanih, ali da kod tih osoba nema smrtnog ishoda i nisu na respiratorima, tako da ne treba bolji poziv na vakcinisanje. Ali, ljudi u ime slobode promišljaju onako kako hoće. Moram priznati da su sva statistička mjerenja koja je radila Svjetska zdravstvena organizacija ovdje bila do 33 posto i nikad mi nismo bili previše za vakcinisanje.

KAKVE SU EFEKTE DALE EKONOMSKE MJERE DONESENE U BORBI PROTIV PANDEMIJE I IMA LI VLAST PLAN DA POMOGNE PRIVREDI AKO SE EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA POGORŠA?

- Imamo izuzetnu tekuću likvidnost i kroz cijelu krizu smo proveli budžet FBiH kroz suficit. To nikad nije bilo. To je garant da ćemo moći prvo servisirati sve mjere, zdravstvene i socijalne, što je ključno za održavanje nekog sistema čak i kad dolaze krize. Ekonomske mjere koje su bile prilično raširene su dale izuzetan rezultat. Nije samo to što se kaže da smo kroz koronazakon dali 92 miliona KM onima koji su imali poslovanje lošije 20 posto od normalnog. Mi smo bankama nametnuli moratorij kroz Agenciju za bankarstvo i banke prošle godine 3 milijarde KM nisu povukle od stanovništva. To je održalo likvidnost i mogućnost potrošnje, da stanovništvo ne vraća kredit. Obustavili smo uplatu poreza na dohodak i doprinos, to je preko 700 miliona KM kompanijama, da bismo održali njihovu likvidnost, a onda smo uspostavili Garantni fond.

MINUS OD 8.000

Milijardu i 50 miliona KM je bilo grantova i to je mogla uraditi jedino FBiH koja je zdrava. Mjere su dale efekat i danas imamo bolje rezultate za osam mjeseci ove godine nego najbolje 2019. u prihodima, prometu, u indirektnim i direktnim porezima. Jedino depresiju imamo u zapošljavanju - 8.000 ljudi fali, ali proizvodimo više. To su naši građani koji su imali posao, sad ga nemaju i 50 miliona KM smo odvojili da to vratimo, vjerovatno do kraja godine.

HOĆEMO LI USKORO DOČEKATI DA BUDU USVOJENI REFORMSKI ZAKONI O DOPRINOSIMA I POREZU NA DOHODAK SA CILJEM RASTEREĆENJA PRIVREDE I BOLJEG STATUSA RADNIKA?

- Radi se o tri zakona koji jako utiču na ekonomiju i vezani su za doprinose i dohodak i mi smo tu dodali konsolidaciju zdravstva. Iako smo dali 100 miliona KM grantova zdravstvu, smatrali smo da treba još za ozdravljenje zdravstva 225 miliona. Mislim da je vrijeme da ih sad donesemo, jer zakon o doprinosima i dohotku od 2018. stoji u Parlamentu FBiH.