Na Jarinju i Brnjaku sve vrijeme protestuju i Srbi sa sjevera Kosova, koji blokiraju saobraćaj. Beograd od početka traži povlačenje ROSU, ali Priština to odbija. U subotu su vazdušni prostor oko Jarinja nadlijetali srpski borbeni vojni avioni, a u ponedjeljak su na dva kilometra od Jarinja bila stacionirana srpska oklopna vozila "lazar" i "miloš". Na Jarinju su prisutne i patrole KFOR-a.

Uprkos apelima sa Zapada da se situacija ne militarizuje i da se radi na deeskalaciji, tenzije na sjeveru Kosova ne prestaju. Koliko je ovo što se događa "zveckanje oružjem" u predizborne svrhe, a koliko mogućnost za izbijanje ozbiljnih sukoba?

Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da i Beograd i Prištinu prvenstveno zanima medijski efekat demonstracije sile i da je posrijedi "medijski šou".

"Priština je namerno poslala interventnu jedinicu – možda za to nije bilo potrebe, ali očigledno želeli su da pokažu zube, da se vidi da imaju automatske puške, snajpere, da imaju blinder, laka oklopna vozila. Odgovor Beograda je bila klasična demonstracia sile. Bili su tu i Migovi 29, i Orlovi, znači borbeni avioni, helikopteri, oklopna borbena vozila. Cilj je impresionirati sopstveno javno mnjenje, ne onu drugu stranu jer je jasno da ne postoji potencijal za neki radikalan razvoj, za sukob oko teme zamene registarskih tablica. Ali ovo je sjajna prilika da se pred jesen pokažu prištinski političari pred svojim ekstremistima kao odlučni, i da Vučić pokaže svom javnom mnjenju, svojim glasačima, kako je on odlučan, hrabar, otresit".

Radić napominje da se tenzije na sjeveru Kosova dešavaju u trenutku kada je tenzično i u BiH i Crnoj Gori, te da "to nisu vremena kada se smije poigravati oružjem" jer situacija može da se otme kontroli ubuduće.

"Problem je u tome što čitav region kada govori o političkom životu govori samo u nacionalističkim kategorijama i o sredstvima sile. Previše se pominje oružje. Previše se koristi vojska kao argument i nažalost to su potezi koji dugoročno vode u put bez izlaska. Ne možete ulagati u vojsku i insistirati na tome da je to krajnje rešenje, a da jednog trenutka u nekoj budućnosti na kraju to se i ne obistini. E to je zapravo riskantno. Neki incident, kakve god imao posledice može da se kontroliše, ali problem je što su ljudi postali ostrašćeni. Imamo novu generaciju mladih ljudi koji nemaju vojno iskustvo, koji nisu služili vojni rok i koji vrlo idealistički gledaju na svoju naciju i na to šta može da se uradi sa oružjem. E, to je nažalost potencijalna hrana nekog budućeg konflikta. A lako ga je zamisliti".

Radić ipak ne vjeruje da aktuelne tenzije na sjeveru Kosova mogu da prerastu u ozbiljan sukob, a sa njim je saglasan i direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov koji situaciju vidi kao "skoro dogovorenu krizu" i "igrokaz" za unutrašnjepoliitčke svrhe, ali i poruke međunarodnoj zajednici.

U ovom slučaju, da višedecenijska kriza nije gotova uprkos desetogodišnjim pregovorima pod okrijjem EU i Briselskom sporazumu, već da se ponovo prijeti dugim cijevima sa obje strane.

„Međunarodna zajednica sigurno nije impresionirana onime što se tamo dešava jer shvata da je to jedno žarište krize, i slučajno se može desiti da neko napravi nešto što je ta šibica koja će zapaliti već postojeći barut, i da krene gde ne treba“.

"Dodik 'strašilo' Srbije za međunarodnu zajednicu"

Već komplikovanu i bezbjednosno krhku situaciju, uoči pregovora u Briselu, dodatno je iskomplikovao srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On je u ponedjeljak najavio da bi Republika Srpska mogla da povuče saglasnost koju je dala na sporazume o Oružanim snagama BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, te da će ovih dana odlučivati da u narednim mjesecima formira svoju vojsku. Ako se uzme u obzir blisko savezništvo Dodika sa aktuelnom srpskom vlašću, da li se najava o formiranjiu vojske RS, izrečena uoči pregovora u Briselu, može tumačiti kao poruka Srbije upućena Zapadu?

Popov kaže da se čini da je Dodik odavno „strašilo Srbije prema međunarodnoj zajednici“.

„On je svima služio, od Koštunice preko Tadića do Vučića, a posebno u prošloj deceniji i početkom ove decenije, ponovo odgovara vlastima u Srbiji da ga pokažu kao strašilo i da on izađe sa nekim zidanjem kriza u BiH, a onda da kažu „moguća varijanta ako izgubimo Kosovo formalno, da se radi na pripajanju Republike Srpske Srbiji“. Međutim, čini mi se da i Vučić i Dodik znaju koje su crvene linije u tome i naravno da Dodik neće smeti da uradi ovaj potez jer bi to bio ozbiljan korak u pravcu raspada BiH“.

Sagovornici Glasa Amerike vjeruju da će pregovori koji su najavljeni za srijedu u Briselu donijeti neko rješenje aktuelne krize i da će tenzije biti spuštene, odnosno da će obje strane demilitarizovati situaciju.

Ali, Popov napominje da region poslije ove krize ponovo ostaje destabilizovan.

"Svi plaše svoje građane sa onim što se može desiti, evo sada svi govore samo da ne bude rata, a ne razmišljaju o tome da nema posla, da mladi odlaze, da je situacija u vladavini prava katastrofalna. Znači, ovde su na dobitku, i Kurti i Vučić i Dodik, a na gubitku smo svi mi građani u regionu".