Odbrana je očekivala da optužnica neće ni biti potvrđena zbog nedostataka na koje smo ukazivali i tokom istrage, izjavio je za Srpskainfo Saša Labotić, advokat osumnjičenog Vladana Šikuljka, komandira Policijske stanice Centar u Banjaluci, komentarišući odbacivanje optužnice protiv banjalučkih policajaca.

Podsjetimo, Osnovni sud u Banjaluci odbio je potvrditi optužnicu protiv Šikuljka, njegovog pomoćnika Miše Volfa i policajaca Dejana Novića i Enisa Mušinovića, koju je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo zbog nezakonitog hapšenja penzionera Brune Batinića (68), državljanina Švedske u junu 2019.

Labotić ispred zajedničke advokatske kancelarije “Kremenović i Mikanović” koja brani osumnjičenog, objasnio je da se za njegovog branjenika u odbačenoj optužnici uopšte ne navodi da u vrijeme kritičnog događaja nije ni bio na dužnosti.

"Šikuljak je bio u civilu sa svojom porodicom, a na mjestu događaja se našao kao i svaki drugi građanin koji je bio prisutan i vidio je predmetni događaj kao i svi drugi prisutni, dok nijednu radnju nije preduzimao, niti je postupao kao službeno lice", naveo je Labotić.

Dodaje kako je odbrana o toj činjenici upoznala i banjalučko tužilaštvo, te da je dostavljen i video snimak koji se nalazi na internetu i koji je dostupan svima.

Advokat Labotić je podsjetio i da je optužnicom koju je odbio banjalučki Osnovni sud, policijskim službenicima na teret stavljeno da nisu imali osnova da legitimišu lice, te da nisu imali osnova za primjenu policijskih ovlaštenja.

"Prema pozitivnim propisima u BiH, jedino su policijski službenici ovlašteni da izvrše legitimisanje lica, jer je to službena radnja koju preduzima policijski službenik radi provjere identiteta lica. Postupak legitimisanja propisan je odredbom člana 32. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima na sljedeći način: „Legitimisanje se vrši usmenim obraćanjem licu koje treba legitimisati, zahtjevom da pokaže i preda na uvid policijskom službeniku ličnu kartu ili putnu ispravu, a odredbom stava 3 istog člana, propisano je da se izuzetno provjera identiteta može vršiti i pomoću drugih javnih isprava sa fotografijom, kao i pomoću lica čiji je identitet provjeren", izjavio je Labotić.

Dodao je kako je tužilaštvo od izuzetaka htjelo da napravi pravilo, međutim zakonodavac kada je propisao ovaj izuzetak, jasno je naglasio da je to izuzetak.

Sudija za prethodni postupak banjalučkog Osnovnog suda Spasen Keleman je u obrazloženju rješenja kojim se odbija potvrđivanje optužnice protiv Šikuljka i drugih, između ostalog naveo kako nema dokaza da su osumnjičeni izvršili krivična djela zloupotrebe službenog položaja, povrede ljudskog dostojanstva i protipravno lišenje slobode.

Sudija Keleman za prvoosumnjičenog Šikuljka tako konstatuje da tužilaštvo nije dostavilo dokaze da je on u vrijeme događaja imao status službenog lica.

"Naprotiv, iz materijalnog dokaza koji je priložen uz predmetnu optužnicu proizilazi da je isti imao to svojstvo predmetnog dana od sedam do 15 časova i da se na toj lokaciji nalazio u svojstvu građanina, a što potvrđuje i raspored rada PS Centar za 20. juni 2019. godine", naveo je u obrazloženju odluke sudija za prethodni postupak Spasen Keleman.

Za pomoćnika komandira Mišu Volfa, sudija za prethodni postupak konstatuje da je on izdao naređenje da se legitimiše veći broj osoba „pošto je bezbjednosna procjena nenajavljenog skupa u dvorištu Hrama Hrista Spasitelja nagovještavala da bi moglo doći do narušavanja reda i mira“.

"Iz tih razloga po oceni ovog suda ne postoji umišljaj, tačnije namjera Miše Volfa za izvršenje krivičnih djela, jer je isti imao razloga da naredi primjenu policijskih ovlaštenja propisanih članom 29. Zakon o policijskim službenicima i unutrašnjim poslovima", naveo je sudija Keleman.

Protiv rješenja o odbijanju optužnice tužilaštvu je dozvoljena žalba tročlanom sudskog vijeću u roku od 24 časa.

Optužnica

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka krajem jula ove godine podiglo je optužnicu protiv četvorice policijskih službenika Šikuljka, Volfa, Novića i Mušanovića.

Šikuljak i Volf terete se za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja, dok su policajci Nović i Mušanović osumnjičeni za povredu ljudskog dostojanstva zloupotrebom položaja i protivpravno lišenje slobode na Brune Batinića, državljanina Švedske.

Batinić je uhapšen u centru Banjaluke na jednom od okupljanja grupe „Pravda za Davida“. Incident se odigrao pred većim brojem svjedoka i novinara.

Nakon što se Batinić pozdravio sa članovima PZD prišli su mu policajci, tražeći dokumente.

Batinić je odbio da se predstavi, zahtjevajući objašnjenje zbog čega ga legitimišu. Jedan od policajaca ga je uhvatio pod ruku i kada je Batinić pokušao da se oslobodi Nović i Mušinović su ga oborili na trotoar.

Pridružila su im se još četiri policajca i lisicama mu vezali ruke na leđima i odveli ga u stanicu.

Batiniću je posle hapšenja ukazana ljekarska pomoć, a isto veče je pušten i izdat mu je prekršajni nalog zbog „ometanja državnih organa u vršenju javnih funkcija“.

Nakon incidenta Policijska uprava Banjaluka je saopštila da je Batinić uhapšen jer je „odbio da pokaže lične dokumente prilikom pokušaja policijskih službenika da ga legitimišu“. Tada su dodali i da je penzioner prilikom hapšenja pružao „aktivan otpor“.