Iduće godine će se ići sa sličnim samitom, kao što je ovogodišnji na kojem prisustvuje i Komšić. Kako nam je kazao predsjedavajući Predsjedništva BiH, na ovogodišnjem samitu EU-Zapadni Balkan bilo je otpora u vezi sa pričom o proširenju Evropske unije.

“Čak se razmatrala mogućnost da se pojam proširenja na Zapadni Balkan isključi iz ove deklaracije. Molio sam von der Leyen kad je bila u Sarajevu da to ne radi, znajući koliko je i moja težina u toj priči i sad mi je rekla: ‘Insistirali ste na tome i ostala je ta riječ’. Došlo je u pitanje da li će proširenje biti proces o kojem će se raspravljati u EU. Posvećuju nam pažnju do te mjere da same zemlje članice EU pokušavaju naći odgovore na pitanja šta raditi“, istakao je Komšić.

Dodao je i kako je bilo interesantnih rasprava, stavova, ali i žešćih tonova na relaciji Albanija – Bugarska, zbog statusa Sjeverne Makedonije, a da je na kraju zaokruženo tom pričom o deklaraciji.

“Proces ide dalje. Obezbijeđen je cijeli ekonomsko-investicioni program koji treba da se odvija u okviru Berlinskog procesa kao inicijative sa paketom pomoći od nekih 30 milijardi eura. Devet milijardi grantova a 21 milijarda sredstava koja su uslovljena. Mislim da mi generalno na Zapadnom Balkanu, nakon svega što smo imali priliku da vidimo u i oko EU, možemo imati jednu vrstu blagog optimizma. Slovenija je insistirala na tome što bi nama pogodavalo da se odredi vremenski rok za integraciju Zapadnog Balkana u EU i trebalo bi da bude 10 godina, međutim to nije usvojeno od drugih partnera“, naglasio je Komšić.

Komentarisao je i non-papere koji su ranije bili aktuelni te rekao kako su ti dokumenti bili vezani za nešto drugo, i da sada o toga svi “peru ruke”.

“Ono što je pisalo u non-paperima bilo bi suludo i izazvalo takvo krvoproliće koje bi se širilo na EU i sad svi peru ruke od toga. Sad se okrenula priča u suprotnom pravcu. Zemlje EU koje se graniče sa zemljama Zapadnog Balkana su veliki zagovornici toga da se proširenje posmatra kao geopolitički potez. Ne vjeruju ni oni da se svi kriteriji mogu ispuniti na način kako to očekuje EU, da se Zapadni Balkan praktično usisa u EU i onda da se u hodu stvari ispravljaju na način kako funkcionišu ostale zemlje EU. Tu postoji otpor, svako iz svojih razloga“, rekao je.

Govorio je i o inicijativi “Open Balkan” te rekao da u Brdu kod Kranja niko nije raspravljao na način da je to incijativa koja bi trebala ući u neke zvanične dokumente EU.

“Morate shvatiti i te ljude kada nastupaju, neće vam oni reći da su protiv regionalne saradnje, ali svakako i EU a pogotovo velike zemlje EU, između ostalih Njemačka, koji su na neki način gradonačelnici tog Berlinskog procesa, oni insistiraju na tome. Mi smo u toj priči oko Berlinskog procesa podaleko odmakli već, čak je i prošle godine bio samit. Svih šest država regije se obavezalo da će učestvovati u tome i pristupiti tome već se rade planovi, postoje aktivnosti koje su zacrtane preuzetim obavezama iz Sofije koje se realizuju, naravno neće sad EU odustati od toga“, izjavio je.

“Po meni, ja čak mogu i shvatiti šta su bile namjere i Vučića i Rame, a i Zaeva da uđu u tu priču kako su zvali ‘Mini Šengen’ pa poslije Otvoreni Balkan. Mislim da je tu čak bilo malo i reakcije i povrijeđenosti u pristupanju tih zemalja EU, da je to bio jedan razlog, možda postoji drugi ali da ne špekulišemo. Ali, čemu sada duplati stvari? I gospodin Džaferović je upravo postavio to pitanje, voljeli bismo da čujemo jasan odgovor od EU je li to što oni preferiraju Otvoreni Balkan ili je to Berlinski proces. Nemojte očekivati puno od Evropljana da se usprotive bilo kojoj vrsti regionalne saradnje. Svi će vam reći da je to neophodno i potrebno ali definitivno Berlinski proces je vrsta političkog projekta EU plus nas koji smo na to pristali. EU stoji iza toga i u okviru te priče će se plasirati novac. Da vam prevedem i banalizujem stvari do kraja, oprostite na tome, razlika između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa: Otvoreni Balkan 0 eura, Berlinski proces 30 milijardi eura“, istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Lideri država članica Evropske unije okupili su se sinoć na Brdu kod Kranja na neformalnoj večeri, uoči samita EU – Zapadni Balkan, ali glavne teme kojima će se baviti tokom radne večere bit će na dnevnom redu sastanka Evropskog savjeta 21. i 22. oktobra.

Sastanku EU – Zapadni Balkan predsjedavao je predsjednik Savjeta EU Charles Michel koji će zajedno sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen zastupati EU.

(N1)