List Velt o Samitu EU i zemalja zapadnog Balkana piše da je "i na ovom samitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek". "Sporilo se oko toga da li ove zemlje treba da računaju sa "evropskom perspektivom" ili "obećanjem daljeg proširenja". Za razliku od ranijih godina, ovaj put su zemlje zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: "Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. "Mi smo evropska porodica‘."

Autor teksta se, međutim, pita "po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu dio te porodice", i "ko određuje šta spada u jednu "evropsku porodicu": geografija, istorija ili političke kalkulacije?

"Evropljani su temeljito zeznuli proširenje"

U tekstu se takođe podsjeća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala "euforična obećanja" o proširenju; kako se od tada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, kako Albanija i Sjeverna Makedonija "čeznu da otpočnu" iste. "A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja Unije, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi, Republika Srpska sa dominantim ruskim uticajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu."

"Ono što je sigurno je da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na zapadni Balkan", piše list i dodaje da za to nije kriv samo Brisel već i zemlje kandidatkinje.

Dnevnik Velt postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu zapadnog Balkana? "Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje takozvanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da sve čvršće region veže za Evropsku uniju. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savjet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhagenskim kriterijumima, koji se drže demokratskih prinicipa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni", piše njemački Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.

"U vrzinom kolu socijalne i ekonomske bijede"

O pitanju problema šest balkanskih zemalja cirtira direktorku istraživačkog odjela Fondacije za nauku i politiku u Berlinu Barbaru Lipert: "One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravaljanja i ekonomske i socijalne bijede".

U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubljenja kvaliteta. "I stvara rastrgana društva sa korumiranim strukturama, rasprostranjenim kriminalom do najviših nivoa vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora)."

Autor teksta naglašava da je "sramota da se EU udvara akterima poput srpskog predsjednika Vučića, koji hvali Kinu, sa Rusijom održava vojne manevre, ima ministra spoljnih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema opoziciji u zemlji i zaključuje privredni sporazum sa Evroazijskom unijom, kojom dominira Rusija".

Takođe napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, veliko nepovjerenje a spremnost na saradnju osrednja. „Važno bi bilo da ovih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU."

"Proširenje mora generalno da se zaustavi"

List Velt odgovarajući na pitanje šta bi trebalo uraditi, piše: „Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da vještački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju zapadanog Balkana bi troškovi integracije bili previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem umjesto da se bave himerom budućeg prsitupanja", zaključuje Velt i dodaje da je "važno da se region i dalje podržava milijardskim iznosima".

"Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska još više prošire uticaj po regionu zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju sa Kinom su razočaravajuća", zaključuje novinar lista Velt.

Zapadni Balkan u čekaonici EU

"Zemlje zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije" piše njemački list FAZ. „Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i neriješeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu, i drugim evropskim prestonicama", piše FAZ podsjećajući na primjere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU "uvezao teritorijalni konflikt".

"Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija prije nego se prime nove članice. Ne bi bilo ni mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030. Jer, niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili zapadni Balkan", naglašava FAZ.