Pavlovićev branilac Mirko Blagojević kazao je da je postupajući tužilac Okružnog tužilaštva Bijeljina Munis Šabić odbacio krivičnu prijavu protiv Pavlovića jer "u vrijeme činjenja djela zakon o zabrani genocida nije postojao", prenosi novinska agencija Srna.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko (Incko), koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Lijepljenje hiljadu plakata dio je kampanje Udruženje građana Istočna alternativa da se ulica nazove po Handkeu, što su kao inicijativu uputili i Skupštini Opštine (SO) Srebrenica, 28. maj 2021.

Protiv Pavlovića je prijava pokrenuta zbog ljepljenja plakata kojima je veličao osuđenike za ratne zločine.

"Prijava je preinačena u prekršajnu i očekujemo da će i ona biti odbačena jer Pavlović nije lijepio plakate sa likom Ratka Mladića i navedenim sadržajem u Srebrenici, zbog čega je prijavljen, nego u Bratuncu, a za to nije podnesena prijava", kazao je Blagojević nakon ročišta.

Pavlović je nakon izlaska iz Osnovnog suda u Srebrenici izjavio da će "Istočna alternativa", čiji je predsjednik, na svoj način "nastaviti aktivnosti o pitanju odbrane eniteta RS i dokazivanja istine o stradanju srpskog naroda u Podrinju".

Udruženje "Istočna alternativa" postavljalo je plakate u Srebrenici, na istoku BiH, sa likom i imenom Petera Handkea. Radi se o dobitniku Nobelove nagrade za književnost, piscu čije ime budi kontroverze zbog podrške koju je pružao Slobodanu Miloševiću, ali i negiranja zločina u Srebrenici, kojeg je Međunarodni sud u Hagu označio kao genocid.

Udruženje koje predvodi Pavlović, također, je predlagalo da Ulica Maršala Tita u Srebrenici bude preimenovana u Handkeovu ulicu. Dopunom Krivičnog zakona BiH, koju je 23. jula nametnuo bivši visoki predstavnik, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom

(RSE)