Milorad Dodik, de-facto čelnik entiteta Republika Srpska u Bosni, nedavno je iznio svoje planove za raspad zemlje i nezavisnost ovog entiteta.

Kao dio svog plana, Dodik je pozvao na stvaranje niza vladajućih institucija bosanskih Srba odvojenih od službenih institucija zemlje u Sarajevu, piše The National Interest.

Dodik je također rekao da će početi regrutirati srpsku vojsku za obranu entiteta od vanjskih prijetnji.

Iako je Dodikova poruka imala određenu potporu među bosanskim Srbima, Hrvati i Bošnjaci u zemlji snažno su se suprotstavili, bojeći se da bi u zemlji mogao započeti novi vojni sukob.

Bosna je bila epicentar sukoba u ratovima nakon raspada Jugoslavije početkom 1990-ih. Gotovo sto hiljada ljudi ubijeno je u borbama tokom četverogodišnjeg rata, koji je završio nakon NATO bombardovanja i potpisivanja Daytonskog sporazuma uz posredovanje SAD-a 1995. godine.

Bosna je nastala nakon tog sukoba, pažljivo uspostavljena kao federalni sistem podijeljen po etničkim linijama. Otprilike polovina zemlje pripala je bosanskim Srbima, dok je druga polovina podijeljena između Hrvata i Bošnjaka. Iako su se odnosi između dvije polovine poboljšali od kraja rata, napetosti su i dalje prisutne - uključujući i oko toga kako se prisjetiti ratnih događaja. Dodikov plan odcjepljenja dobio je oblik nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, zloglasnog pokolja iz 1995. za koji mnogi bosanski Srbi i dalje insistiraju da ne ispunjava kriterije za genocid.

Dok dvije polovine zemlje djeluju s relativnom autonomijom, zajednički ih nadziru deseci federalnih agencija, a ključni dio Dodikovog plana secesije je osporavanje moći tih institucija postavljanjem alternativa posebno za Republiku Srpsku. Ranije ove sedmice, Narodna skupština RS, koja je pod kontrolom Dodika, izglasala je osnivanje entitetske regulatorne agencije za lijekove, uzurpirajući vlast od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH zadužene za takve propise. Ako ovaj korak bude uspješan, mogle bi uslijediti druge institucije, poput entitetske uprave za indirektno oporezivanje.

Osim protivljenja bosanskih nesrpskih stanovnika, Dodikovi postupci izazvali su kritike iz Europske unije, čiji je visoki predstavnik u Bosni Christian Schmidt upozorio Dodika da ne nastavlja s planom.

Međutim, čini se da ovo upozorenje nije imalo odjeka.

Dodik, koji je petnaest godina vodio entitet RS, došao je na vlast kao umjereni reformist, zalažući se za socijaldemokratsku platformu. Međutim, tokom svog mandata, on je postojano slijedio autoritarniju i etnonacionalističku liniju, otvoreno se zalažući za nezavisnost bosanskih Srba i stvarajući bliže veze sa Srbijom, a posebno s Rusijom. Početkom oktobra Dodik se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, prezentirajući mu plan i vjerovatno je dobio od Lavrova odobrenje.

S. B.