Helez je za BHRT prokomentarisao sastanke lidera bh. političkih stranaka sa višim zvaničnikom Ministarstva vanjskih poslova SAD-a zaduženim za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom i direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst.

"Ima ljudi kojima ja ne vjerujem. Prvo, Palmer, ono što sam čuo je to da on protežira da to bude treća izborna jedinica, ako nema neki drugi model. Ja sam protiv toga, ne slažem se i to me brine. To je dalja podjela Bosne i Hercegovine i dalja fragmentacija", upozorava Helez.

On se osvrnuo i na izjavu predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića koji je jučer predložio uvođenje dvije federalne jedinice u Federaciji BiH. 

"On je jasno rekao, znači on to više i ne krije. Sljedeća moja briga je kad je rekao moj 'brat' Bakir Izetbegović. Ne vjerujem da je džaba rekao da mu je brat. Imali su sukobe, mada ako se vratimo u historiju, braća jesu. Vezanje zastava i sve ovo što se dešava, oni se nadopunjavaju", mišljenja je Helez.

Poslanik SDP-a u PD PSBIH smatra da opozicija ima dovoljan broj zastupnika u državnom parlamentu koji bi spriječili formiranje treće izborne jedinice.

"Ono što je sreća je da ova opozicija, koja je protiv te treće izborne jedinice i dalje podjele i fragmentacije društva u BiH, ima taj kontrolni paket zastupničkih ruku ili mjesta u državnom parlamentu koji sprečava da ima dvotrećinska većina da se izglasa promjena Ustava. A ozbiljna promjena Izbornog zakona i ovo što traži HDZ, ne može se desiti bez promjene Ustava. Da nema ovoliko ruku opozicije, oko 16 ruku većinom iz Federacije BiH, oni bi proveli to davno", kategoričan je Helez.

On smatra da je nemogućnost da građani utiču na izbor članova Predsjedništa BiH na nivou cijele države jasan primjer diskriminacije, što potvrđuju brojne odluke i presude međunarodnih sudova.

"Presude ljudskog suda za ljudska prava, domaćih sudova i Ustavnog suda BiH, svi govore u tom pravcu da je diskriminacija to što stanovnici Federacije BiH ne mogu da utiču na izbor čovjeka koji dolazi u Predsjedništvo iz entiteta Republika Srpska, a taj čovjek više od godinu dana bude predsjednik države. Dvije trećine građana, stanovnika i naroda ne mogu da utiču ko će im biti predsjednik države i to je klasični oblik diskriminacije. Sad nam ponovo uvode Fileov model, da ja kao Bošnjak ili ostali, ne možemo iz Federacije glasati ko će biti, recimo, predstavnik iz reda hrvatskog naroda, ne možemo učestvovati ko će nam biti opet 16 mjeseci na čelu države. Ponavljam, ovo neće proći. Znam raspoloženje ljudi unutar SDP-a i drugih stranaka građanskog tipa. Mi koji imamo zastupnike u državnom parlamentu sigurno nećemo podići ruku da se promijeni Ustav i da se dalje podijeli država Bosna i Hercegovina", rekao je poslanik SDP-a u PD PSBiH Zukan Helez.