Angelina Eichhorst, direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) jedna je od najvećih protivnica uvođenja evropskih sankcija predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, saznaje Istraga iz više diplomatskih izvora.

Isti izvori su portalu Istraga, podsjećamo, još 15. novembra potvrdili da se Mađarska protivi uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, te da su, osim Njemačke, zagovornici kažnjavanja člana Predsjedništva BiH iz RS-a, još i zemlje Beneluxa i Češka Republika. Sve je ovo kasnije potvrdio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto koji je kazao da “sankcije nisu alat broj jedan, jer sve dosadašnje sankcije koje je uvodila Evropska unija nisu postigle rezultate”.

S obzirom na relacije mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, ovakav stav ministra Szijjarta je potpuno očekivan. No, da vidimo ko još podržava stav da je “rano za sankcije”.

Prema informacijama Istrage, osim Mađarske uvođenju sankcija Miloradu Dodiku otvoreno se protive Francuska, Slovenija i Evropska služba za vanjske poslove u kojoj bitnu ulogu ima nizozemska diplomatkinja Angelina Eichhorst. Direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) je dugogodišnja prijateljica predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović,  koju je u oktobru 2019. godine primila u službenu posjetu u Briselu.

Da se Angelina Eichhorst protivi sankcijama dalo se naslutiti i krajem oktobra ove godine, kada je bila u službenoj posjeti Sarajevu i kada je, na konferenciji za medije, “slučajno” nosila papir na kojem je pisalo da nije vrijeme za sankcije.

“Ono što mi trebamo danas je dijalog među političkim liderima. Trebamo čistu strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba biti u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu koji je Eichhorst držala tokom konferencije za medije u Sarajevu.

U istom dokumentu je pisalo da sankcije moraju biti donesene jednoglasno. Ali konsenzus, očito, ne postoji. Mađarska je, rekosmo, već jasno iznijela stav da se protivi uvođenju sankcija Moloradu Dodiku. Isti stav, prema informacijama Istrage, ima i slovenački ministar vanjskih poslova Anže Logar, inače kadar stranke slovenačkog premijera Janeza Janše. Početkom novembra Janša je primio Milorada Dodika u Ljubljani gdje je imao “sadržajan razgovor”.

“Teritorijalni integritet i poštovanje postojećeg ustavnog poretka, vodeći računa o istim pravilima za sve, temelj za suživot njenih naroda i rješavanje trenutnih dilema. Budućnost u punom suverenitetu BiH i članstvu u EU“, objavio je Janša na Twitteru nakon susreta sa Dodikom.

“Ista pravila za sve” je formulacija koju, govoreći u kontektu Bosne i Hercegovine, nerijetko koriste ruske diplomate. Sličnu formulaciju je i sredinom novembra upotrijebio i komesar Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je, tokom rasprave o sankcijama Miloradu Dodiku, kazao da u Bosni i Hercegovini treba “fer predstavljati sve strane”. Slične izjave, glede sankcija, dao je i visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell.

“Kriza je ozbiljna i jako smo zabrinuti. Umjesto da se neizborna godina iskoristi za reforme, neki politički lideri odlučili su se za secesiju i oštru nacionalističku retoriku. To mora prestati”, poručio je 15. novembra Josep Borrell.

Dakle, većina zvaničnika Evropske komisije ne zagovara uvođenje sankcija protiv Milorada Dodika, koje je predložio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maaas. Osim njih, kako saznajemo, čvrsto protiv sankcija su vlade Francuske, Mađarske i Slovenije. Svoj stav, za sada, nisu iznijeli zvaničnici Kipra, Grčke, Austrije, Irske, Portugala, Poljske, Malte i Slovačke. Izvori Istrage iz Brisela očekuju da će nabrojane članice EU biti protiv sankcija. Bez stava su i baltičke države Litvanija, Latvija i Estonija, ali s obzirom na njihove stavove prema proruskim režimima, za očekivati je da ove države podrže odluku o uvođenju sankcija. Sankcije, za sada, otvoreno zagovaraju zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg), Češka Republika i Njemačka. Vjerovatno će im se pridružiti i nordijske zemlje – Švedska, Danska i Finska.