Zašto je peti i dosad najveći val koronavirusa u Japanu, potaknut superzaraznim delta sojem, iznenada završio nakon naizgled nemilosrdnog porasta broja novih infekcija? I šta je Japan učinilo drugačijim od drugih razvijenih zemalja svijeta koje sada bilježe novi porast broja zaraženih? Prema nekim istraživačima, iznenađujući odgovor mogao bi biti da se delta soj doveo do svojevrsnog samoizumiranja, piše The Japan Times.

Tri mjeseca nakon što je delta soj potaknuo rekordan dnevni broj slučajeva covida-19 u cijeloj zemlji od gotovo 126 miliona stanovnika, nove infekcije u Japanu su naglo splasnule i spustile se ispod 200 posljednjih sedmica. Ovaj pad prati i činjenica da 7. novembra nije zabilježen nijedan smrtni slučaj, što se posljednji put dogodilo prije otprilike 15 mjeseci.

Mnogi naučnici ukazuju na razne mogućnosti koje uključuju jednu od najviših stopa vakcinisanih među naprednim zemljama sa 75.7% u potpunosti vakcinisanih stanovnika. Drugi potencijalni faktori su socijalno distanciranje i nošenje maski koje je sada duboko usađeno u japansko društvo.

Dvije mutacije mjesečno

Međutim, glavni razlog mogao bi biti povezan s genetskim promjenama koje koronavirus prolazi tokom reprodukcije, brzinom od oko dvije mutacije mjesečno. Prema potencijalno revolucionarnoj teoriji koju je iznio Ituro Inoue, profesor na Nacionalnom institutu za genetiku, delta soj u Japanu akumulirao je previše mutacija na virusnom nestrukturnom proteinu koji ispravlja greške, nazvanom nsp14.

Kao rezultat toga, virus se mučio da popravi greške na vrijeme, što je u konačnici dovelo do samouništenja. Studije su pokazale da u Aziji više ljudi ima odbrambeni enzim nazvan APOBEC3A koji napada RNK viruse kao što je SARS-CoV-2, uzročnik covida-19, u usporedbi s ljudima u Europi i Africi.

Stoga su istraživači s Nacionalnog instituta za genetiku i Univerziteta Niigata odlučili otkriti kako protein APOBEC3A utječe na protein nsp14 i može li inhibirati aktivnost koronavirusa. Naučnici su proveli analizu podataka o genetskoj raznolikosti za alfa i delta sojeve iz zaraženih kliničkih uzoraka u Japanu od juna do oktobra. Zatim su vizualizirali poveznice između DNK sekvenci virusa SARS-CoV-2 kako bi pokazali genetsku raznolikost u dijagramu nazvanom mreža haplotipova. Općenito, što je mreža veća, predstavlja pozitivnije slučajeve.

Mreža alfa soja

Mreža alfa soja, koji je bio glavni pokretač četvrtog japanskog vala od marta do juna, imala je pet velikih grupa s mnogo mutacija koje su se granale, potvrđujući visoku razinu genetske raznolikosti. Istraživači su smatrali da bi delta soj mogao, za koji američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti kaže da je više nego dvostruko zarazniji od prethodnih varijanti i da bi mogao uzrokovati teže bolesti kod nevakcinisanih ljudi, imati daleko življu genetsku raznolikost.

Iznenađujuće, otkrili su da je stanje upravo suprotno. Mreža haplotipova imala je samo dvije velike grupe i činilo se da su mutacije naglo prestale usred procesa evolucijskog razvoja. Kada su istraživači nastavili ispitivati virusni enzim nsp14 koji ispravlja greške, otkrili su da je velika većina uzoraka nsp14 u Japanu prošla mnoge genetske promjene na mjestima mutacija zvanim A394V.

"Bili smo doslovno šokirani kada smo vidjeli nalaze. Delta soj u Japanu bio je vrlo zarazan i izgurao je ostale sojeve. Ali kako su se mutacije gomilale, vjerujemo da je na kraju postao neispravan virus i da nije mogao napraviti kopije samog sebe. S obzirom na to da se broj slučajeva ne povećava, mislimo da je u nekom trenutku tokom takvih mutacija krenuo ravno prema svom prirodnom izumiranju", rekao je Inou za The Japan Times.

Misteriozno povlačenje delta soja

Inoueova teorija, iako inovativna, objašnjava misteriozno povlačenje delta soja u Japanu. Dok ostatak svijeta sa sličnim visokim stopama vakcinisanja, uključujući Južnu Koreju i neke zapadne zemlje, pati od rekordnih valova novih infekcija, čini se da je Japan osebujan slučaj po tome što je razina slučajeva covida-19 ostala niska unatoč prepunim vozovima i restoranima nakon završetka posljednjeg vanrednog stanja.

"Da je virus živ i zdrav, broj slučajeva bi se sigurno povećao, jer maskiranje i vakcinisanje u nekim slučajevima ne sprječava probojne infekcije", rekao je Inoue, piše Index.

Ostatak teksta čitajte ovdje.