Potpredsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Nino Raspudić, na posljednjoj sjednici tog odbora ocijenio je da se “građanska priča u BiH koristi kao krinka za većinski nacionalizam, tačnije nacionalizam brojnijeg naroda”. 

"Paradoks je da se takva politika predstavlja kao nešto što nadilazi nacionalne, ili kako neki međunarodni akteri pogrešno govore, etničke podjele, no u BiH nemamo tri etničke skupine, to su tri naroda, tri nacije te su definirane kao konstitutivni narodi i u ustavu”, rekao je Raspudić. 

Po njegovom mišljenju, problem je u tome što dio političkih aktera u Hrvatskoj, pa i danas zastupnika u Saboru i dalje podržava taj pseudograđanski koncept. 

“Ja se nadam zbog neznanja, ali kada se ove stvari izlože više se ne mogu pozivati na neznanje”, dodao je Raspudić. 

Kazao je da koristi riječ “pseudograđanski” jer u biti i u praksi on samo znači dominaciju nacionalizma brojnijeg naroda. 

Smatra da je IDPI napravio ozbiljne i temeljite analize i ponudio modele kojima se, ako ima političke volje, zadovoljava sve ono što stoji u presudama Europskog suda za ljudska prava i presudama Ustavnog suda BiH. 

“Dolazimo do pitanja političke volje, postoji li u BiH politička volje. Meni se čini da s bošnjačke strane apsolutno ne postoji jer glavni politički akter Bakir Izetbegović jučer negira sam identitet Hrvata i Srba u BiH”, rekao je saborski zastupnik Mosta aludirajući na izjavu da su svi ljudi u BiH zapravo potomci “Bošnjana”, koje su političke silnice tek u novije vrijeme podijelile po vjerskoj i nacionalnoj osnovi. 

Izetbegović je na tribini u njemačkom Mainzu rekao da je “srednjovjekovna Bosna bila zasebna i posebna, kao i njeno stanovništvo koje jest bilo i pravoslavno i katoličko, ali ne hrvatsko ili srpsko”. 

Raspudić ističe da povijest pokazuje da formiranje moderne nacionalne svijesti do koje dolazi u 19. vijeku teče paralelno kod Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u BiH. 

Podsjeća da Izetbegović to govori 130 godina nakon (austrougarskog upravitelja) Benjamina Kallaya, koji je u BiH pokušao provesti takav koncept i nije uspio, a da se u međuvremenu dogodio čitav 20. vijek s dva svjetska rata i s ratom 90-ih koji su dodatno učvrstili te entitete. 

Govoreći o politici njemačkog ministarstva vanjskih poslova prema BiH, Raspudić kaže da je “zločinačka politika”. 

“Politika koja misli da dekretom, potpisom može ukidati konstitutivnost naroda u BiH i koja na taj način neodgovorno potkopava temelje krhkog, mirovnog sporazuma koji funkcionira i kao ustav države. Ta je politika zločinačka”, tvrdi Raspudić i dodaje da "to treba reći našim velikim prijateljima, bilo da je riječ o Njemačkoj iz čije vanjske politike dolaze ideje u ukidanju konstitutivnosti naroda, bilo da je riječ o našim dužnosnicima koje je naša diplomacija ugurala u vrh Vijeća Europe da bismo dobivali odgovore koji kao da dolaze iz kabineta Bakira Izetbegovića ili Željka Komšića". 

Uvjeren je da postoje rješenja koja bi uvažila odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali ne bi dokidala konstitutivnost naroda. 

“Ima ih, ona su relativno jednostavna, ali pitanje je da li postoji politička volja. Vrh bošnjačke politike očito procjenjuje da im vrijeme radi u korist”, dodao je. 

Upozorio je da je do izbora ostalo nešto manje od godinu dana i ako se ništa ne promijeni vjerovatno će napraviti ono što su već napravili – formirati vlast bez legitimnih predstavnika Hrvata.