Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ovih je dana u "ratnom stanju". Osim što se svim silama trudi spriječiti bojkot skorih zimskih Olimpijskih igara čiji je domaćin Kina, a koji je najavila američka Bijela kuća, i što preko američke poslovne zajednice u Kini pokušava pritisnuti administraciju Joea Bidena da okonča trgovinski rat i druge sukobe na relaciji SAD - Kina, Peking je prekjučer navečer na razgovor pozvao japanskog ambasadora zbog najosjetljivijeg problema od svih - Tajvana.

Zamjenica ministra vanjskih poslova Hua Chunying japanskom je predstavniku dala do znanja kako su Abeove primjedbe "neodgovorne" i "gruba intervencija" u kineska unutarnja pitanja. "Japan ne bi trebao podcjenjivati odlučnost i snagu kineskog naroda", poručila je Hua nakon izjave bivšeg japanskog premijera Shinza Abea "da Japan i SAD neće mirovati ako Kina napadne Tajvan".

U međuvremenu se ministarstvo obratilo i američkoj poslovnoj zajednici u Kini, i upozorilo ih da je sada vrijeme da lobiraju kod američke vlade protiv "antikineske" politike. "Ne možete se bogatiti u tišini", poručio im je zamjenik ministra vanjskih poslova Xie Feng.

Virtualni sastanak na tu temu održao je s Američkom trgovinskom komorom u Šangaju i Američko-kineskim ekonomskim vijećem. Na njemu je Xie upozorio članove da od američke vlade trebaju zatražiti racionalnu i pragmatičnu politiku prema Kini te prestanak trgovinskog rata, svađa zbog tehnologije i industrije. Također i to da "prestane sa stvaranjem ideoloških i geopolitičkih konfrontacija i sukoba".

Američki privrednici, poručila je time Kina, neće moći profitirati od kineskog tržišta dok se pogoršavaju bilateralni odnosi Pekinga i Washingtona. Virtualni sastanak s poslovnom zajednicom nastavak je kampanje Kine, kojoj je cilj iskoristiti ekonomske interese američkih kompanija za pritisak na američku administraciju. Prošlog mjeseca kineski ambasador u Washingtonu poslao je pismo američkim direktorima, u kojima je zatražio da lobiraju protiv američkih zakona koji štete Kini.

Ekonomski procesi

Xie je u tom kontekstu pohvalio nedavni susret između Joea Bidena i Xi Jinpinga, navodeći da kada su bilateralne veze dobre "odmah i trgovina i drugi ekonomski procesi glatko teku".

"Nadamo se da će se naši prijatelji u ekonomskoj sferi jasno svrstati protiv politizacije ekonomskih i trgovinskih pitanja i zloupotrebe koncepta nacionalne sigurnosti te kako će potaknuti Bidenovu administraciju da ukine carine nametnute Kini, prestane s kočenjem i sankcijama za kineska preduzeća i da utvrdi pravila igre koja vrijede za obje zemlje", rekao je Xie.

Bijela kuća za bojkot

Američka vlada je, s još nekoliko zemalja u proteklih nekoliko godina, nametala sankcije pojedinim kineskim vladinim zvaničnicima i organizacijama zbog kršenja ljudskih prava u pokrajini Xinjiang, zbog gušenja protesta u Hong Kongu i sve snažnije agresivnosti Kine u regiji, pri čemu je tu na prvom mjestu pitanje Tajvana. Biden je već izjavio da bi Tajvan bio crvena linija za Washington koja bi izazvala američku reakciju. No, isto kaže i Peking.

Kada je riječ o svim tim pitanjima, Kina ne ostavlja mjesta za kompromis, ponovio je Xie, jer riječ je o unutarnjim pitanjima i nacionalnoj sigurnosti. Represiju nad Ujgurima i drugim manjinama vlada otpočetka negira. Xie se osvrnuo i na najave o bojkotu zimskih Olimpijskih igara u Kini ovog februara, koji su sve glasniji. Joe Biden je potvrdio da Bijela kuća razmatra diplomatski bojkot zbog kineskog kršenja ljudskih prava. "Bojkotirati Igre zbog političkih razloga šteti sportašima, krši zajedničke ideale i napore međunarodne zajednice i jako je nepopularno",  poručio je Xie.

Peking tjera strane vlade da Tajvance izručuju Kini?

Organizacija za ljudska prava Safeguard Defenders tvrdi da je Peking natjerao nekoliko stranih vlada da deportiraju najmanje 600 tajvanskih državljana u Narodnu Republiku Kinu umjesto na Tajvan.

Riječ je, navode, o potkopavanju tajvanske vlasti, a ova praksa se pojačala otkako je predsjednica prije pet godina postala Tsai Ing-wen.

Najmanje 610 osoba deportirano je u Kinu između 2016. i 2019., većinom iz azijskih zemalja, ali i iz Španije, Armenije i Kenije. Tajvan i Peking o tome su imali dogovor, ali ga Kina sve češće ignorira, tvrdi udruga.