Nova Kaledonija danas se velikom većinom glasova izjasnila protiv nezavisnosti na referendumu o samoopredjeljenju, a obilježila ga je rekordna suzdržanost građana, osobito nakon poziva separatista na bojkot glasanja, koje je trebalo označiti završetak procesa dekolonizacije započet prije više od 30 godina.

Od dosad prebrojanih 90.23 posto glasačkih listića, protiv nezavisnosti se izjasnilo 96.32 posto stanovnika koji su izašli na birališta, izvijestio je tv kanal NC 1st.

Na referendumima održanim 4. oktobra 2020. i 4. novembra 2018. protiv nezavisnosti se izjasnilo 56.7 posto birača, odnosno 53.3 posto.

Na referendum izašlo manje od polovice stanovnika

U nedjelju do 17:00 na izbore je izašlo 41.60 posto stanovnika, u odnosu na 73.68 posto 2018. i 79.63 posto godine 2020.

Zagovornici nezavisnosti su najavili da neće izaći na izbore, uz objašnjenje da je nemoguće organizirati "poštenu kampanju" s obzirom na to da je otočje od septembra zahvaćeno pandemijom covida, što bi moglo ugroziti slobodno izjašnjavanje.

Pozvavši na smirenje situacije, Yvon Kona, predsjednik skupštine nadležne za pitanja koja se odnose na običaje i identitet Kanačana, autohtonih melanezijskih stanovnika Nove Kalednije, zamolio je "građane Kanaka i kaledonske progresiste da neizlaskom na biračka mjesta danas obilježe nacionalni dan "žalosti Kanaka".

Ovo je posljednji referendum po sporazumu iz 1988.

Čini se da je poziv separatista na neizlazak na referendum gotovo u potpunosti ispoštovan, no bojkot je zapravo išao u prilog izglasavanju nezavisnosti.

U tom kontekstu je pobjeda lojalista, koji su bili za ostanak pod bivšim kolonijalnim vladarima, očekivana.

"Mene zanima kakvo ćemo društvo sada graditi", rekla je jedna stanovnica glavnoga grada Noumée, dodavši da je na biračko mjesto "izašla jer je to smatrala građanskom dužnošću". No smatra da "ovaj referendum nema previše značaja jer je pola stanovništva odlučilo uopće ne glasati”.

No ovo je ipak ključan korak u procesu pokrenutom 1988. Matignonovim sporazumima u Parizu, koji je zapečatio pomirenje Kanaka, prvih stanovnika Nove Kaledonije i Caldochea, potomaka bijelih doseljenika (većinom francuskih), nakon višegodišnjeg nasilja i napetosti. 

Nakon što je na referendumima 2018. i 2020. odbijeno odcjepljenje od bivših kolonijalnih vladara, 185.000 glasača još je jednom trebalo odgovoriti na pitanje "Želite li da Nova Kaledonija ostvari potpuni suverenitet i postane samostalna?".

"Dan nakon referenduma morat će se nastaviti zajednički život!"

U pozadini glasanja su sve zategnutiji odnosi između Pariza i njegovih saveznika u regiji. 

Australci su razbjesnili Francuze time što su septembru otkazali ugovor o kupovini podmornica kako bi stupili u sigurnosni pakt s Britanijom i SAD-om. 

Iza tih prijepora raste uloga Kine u regiji, pa stručnjaci smatraju da bi nezavisna Nova Kaledonija mogla biti podložna pekinškom utjecaju, a motivacija za to je interes Kine za njihovu rudarsku industriju. 

Kina je i dosad bila najveća uvoznica novokaledonskih metalurških proizvoda, posebno nikla. 

Bez obzira na ishod referenduma, "dan nakon njega morat će se nastaviti zajednički život" s Francuskom, posebice "s obzirom na geopolitičku stvarnost regije", rekao je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Nova Kaledonija je zajednica sui generis (u praksi prekomorska teritorija) Francuske koju čini glavni otok (Grande-Terre de la Nouvelle-Calédonie) i nekoliko manjih otoka. Nalazi se u Melaneziji u jugozapadnom Pacifiku. Površina joj je 18,575.5 km².

Od potpisivanja ugovora u Nouméi, Nova Kaledonija ima poseban status u Republici Francuskoj (collectivité spécifique).