Sastanak je uslijedio kako bi se oko ovog pitanja usaglasili stavovi, te našlo najbolje rješenje da Islamska zajednica, kao i Katolička i Pravoslavna crkva, potpiše ugovor sa državom.

Kako je nakon sastanka potvrđeno za Preporod.info pitanje konačnog potpisivanja ugovora odgođeno je za neku narednu sjednicu, jer je za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika sporna džuma.

Bosanski Srbin Dodik odbija prihvatiti da vjernici petkom sat vremena mogu da odu na džumu, a da to poslodavac uračuna u radno vrijeme, odnosno, da reguliše te po Dodiku “izgubljene sate” nadoknadi u nekom drugom vremenu.

Zbog ovakvog Dodikovog stava prema muslimanima Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ostaje jedina vjerska zajednica s kojim država nema potpisan osnovni ugovor.

S druge strane, za predsjednike Komšića i Džaferovića pitanje Ugovora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sa državom Bosnom i Hercegovinom je neupitno.

Komšić je, podsjetimo, na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine 18. oktobra, kada se Ugovor Islamske zajednice sa državom nakon dugo godina i pokušaja, našao kao jedna od tačaka dnevnog reda kazao „da Islamska zajednica kao i druge vjerske zajednice treba da bude u ravnopravnom položaju”. O ovom pitanju se dva mjeseca od te sjednice nije izjašnjavalo tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, jer je u tom periodu Dodik blokirao rad državnih institucija. 

Ostavljeno je ovo, kao i druga bitna pitanja, za “neku narednu sjednicu”. Sva bitna pitanja za napredak ove države Dodik blokira i dalje, glasajući suprotno odlukama Komšića i Džaferovića. Poznato je da Islamska zajednica na potpisivanje ugovora s državom čeka od 2009. godine, kada je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine uputila inicijativu da se takav sporazum potpiše. Podsjetiti treba i da je 2011. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo zaključak i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini Prijedlog osnova za vođenje pregovora s Islamskom zajednicom. Taj ugovor je nakon usaglašavanja na nivou ekspertskih timova 2015. godine jednoglasno usvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na odobravanje. Od tada počinje problem.

Određene zamjerke na razmatranje sporazuma imali su tada i Mladen Ivanić i Dragan Čović, koji su glasali protiv prijedloga Bakira Izetbegovića da se na dnevnom redu sjednice razmatra to pitanje. U međuvremenu, od 2015. godine do danas bilo je određenih razgovora o modifikovanju nekih detalja, ali od toga ništa zvanično nije usvojeno. Izetbegović je dvojici kolega predložio da se potpiše tekst sporazuma koji im je upućen iz Vijeća ministara. To se nije desilo.

Koliko je važno da ovo pitanje dobije podršku Predsjedništva i konačno bude usaglašeno jasno se vidi iz odgovora koji nam je poslat prije dva mjeseca, pred sjednicu 18. oktobra. Tražili smo očitovanje novog Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, te nam je iz OHR-a rečeno “da institucije treba da nađu odgovarajući odgovor” kada je riječ o ovom pitanju.

Vjerska pitanja imaju poseban značaj u multikonfesionalnoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, te im se mora pristupiti u kontekstu napora koji se ulažu u proces pomirenja i slobodu vjeroispovijesti.

Na institucijama Bosne i Hercegovine je da riješe ovo pitanje i nađu odgovarajući odgovor - kazali su prije dva mjeseca iz Ureda Visokog predstavnika Bosne i Hercegovine za  Preporod.info.