Na osnovu 99,5 posto prebrojanih glasova, Borić je osvojio 55,87 posto glasova, ispred kandidata desnice Josea Antonia Kasta, koji je osvojio 44,13 posto, objavila je Izborna komisija Čilea, a Borić će formalno stupiti na dužnost 11. marta sljedeće godine, prenosi B92.

Nakon proglašene pobjede, rekao je da će se boriti protiv ekološki štetnih projekata, među kojima su kopanje bakra i zlata, piše Reuters.

“Uništavanjem svijeta, uništavamo sebe. Ne želimo više projekte koji uništavaju našu zemlju, zajednicu”, poručio je on.

Protivnik Kast je u nedjelju uvečer priznao poraz i čestitao budućem predsjedniku hrvatskog porijekla.

Čileanci su na izborima birali između najrazličitijih opcija u posljednjih nekoliko decenija, pri čemu su kandidati nudili potpuno drugačije vizije o svim pitanjima, od penzija i privatizacije do ljudskih prava.

Izjašnjavali su se između Borića, 35-godišnjeg bivšeg lidera studentskih protesta, povezanog sa Komunističkom partijom i ultra-konzervativnog Kasta koji se povezuje sa brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom, a poznat je i po tome što brani bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta, prenosi Reuters.

Borić čiji je otac hrvatskog porijekla, bit će najmlađi predsjednik u historiji Čilea i, kako piše ”New York Times", najliberalniji poslije Salvadora Allendea.

Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 21. novembra.