Advokat Josip Muselimović je naglasio kako nas nepoštovanje odluka međunarodnih sudova za ratne zločine vraća na početak civilizacije, odnosno od države pravi razbojničku pećinu. Pojasnio nam je i to koje su po njemu greške Valentina Inzka, ali i zašto misli kako bh. pravosudne institucije nemaju dovoljno jako političko zaleđe da procesuiraju kaznena djela poput negiranja genocida.

Komentarišući dešavanja u NSRS, Muselimović navodi kako je “Dejtonski nesporazum”, u suštini, osnovni uzrok svakodnevnih jada u BiH.

“Sa Dejtonom napravljena je tvorevina kakvu ne poznaje državni ustroj.  Sasvim sigurno je da ovo pitanje može razriješiti samo ozbiljna i dobronamjerna međunarodna zajednica”, navodi advokat za N1.

“Ako se neće poštovati odluke međunarodnih sudova za ratne zločine – onda se vraćamo na period sa početka civilizacije”

Vraća se na problem negiranja genocida i podsjeća da su čak 34 međunarodna suca zaključili da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid.

“Ja nisam osoba koja može negirati ono što su utvrdili međunarodni suci u 12 pravomoćnih sudskih presuda. Na kraju krajeva, i sam Ratko Mladić kada mu je na Palama saopšteno šta treba počiniti, rekao ‘gospodo, pa to je genocid.’  Tu nema dileme. Odluke međunarodnih sudova se moraju poštovati. Ako se neće poštovati odluke međunarodnih sudova za ratne zločine – onda se mi vraćamo u period sa početka civilizacije kad je sv. Toma Akvinski rekao da ‘kad se od države odmaknu zakoni, to nije ništa drugo nego razbojnička pećina’. Mi smo od naše lijepe i sa svim i svačim bogatom državom napravili razbojničku pećinu”, priča advokat Josip Muselimović.

Što se tiče saslušanja zbog “napada na ustavni poredak” koje su počela u Tužilaštvu BiH, odnosno sudija Branko Perić jučer je rekao da ovakve slučajeve praksa u BiH do sada nije imala. Muselimović naglašava da naše pravosuđe nema političko zaleđe na temelju koga bi procesuirao ova kaznena djela, ali dodaje i to da je Valentin Inzko odluku sa kraja mandata trebao napraviti na njegovom početku.

“Jedini propust odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka je u tome što je dopunu kaznenog zakona učinio na svom odlasku. Ovakvu zakonsku odredbu trebalo je donijeti odmah nakon što je donesena prva presuda da je jedna osoba učinila kazneno djelo genocid. Na taj je način trebalo zaustaviti ono što se realno moglo očekivati, a evo sada se i dogodilo. Jednom narodu nije lako podnijeti teret genocidnosti, to je teško ispraviti i za to trebaju cijela stoljeća. Ja donekle razumijem da se to pokušava minimizirati, ali evidentno je ono što je utvrđeno 12 sudskih presuda”, podsjeća Josip Muselimović.

Razlog zbog kojeg sumnja da pravosuđe može procesuirati ova kaznena djela je, kako kaže, veliki broj počinitelja ovih kaznenih djela koje je teško privesti odgovornosti.

Napad na ustavni poredak i napad na cjelovitost zemlje

Komentarišući saslušanja u Tužilaštvu dodaje da su ovdje počinjena dva krivična djela – napad na ustavni poredak i napad na cjelovitost zemlje.

“Ovo kazneno djelo može se učiniti samo sa direktnim umišljajem. Počinitelj tog kaznenog djela je automatski je osumnjičen da je počinio kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora od najmanje pet godina, a za neke teške slučajeve i kazna dugotrajnog zatvora. Čim je kazna takva, ona za sobom, po sudskoj praksi, povlači mjeru pritvora. Dakle, sve osobe, koje su optužene za ova kaznena djela su na granici da budu lišeni slobode. Ali ja znam da to nije moguće provesti i da bi to dovelo do Bog zna kakvih posljedica”, naglasio je Muselimović.

Ponovio je kako samo dobronamjerna i autoritativna međunarodna zajednica ovo pitanje može primiriti.