Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da se ne može složiti sa tezom da inicijative Milorada Dodika o prenosu nadležnosti s države na entiete predstavljaju prijetnju miru. 

"Ne dijelim ovakve izjave, smatram ih neosnovanim", rekao je Lavrov za sarajevsko "Oslobođenje", odgovarajući na pitanje da li je tačno da Rusija favorizuje odnose sa samo jednim dijelom BiH, odnosno Republikom Srpskom, i da je to podrška snagama koje streme secesionizmu. 

Lavrov je ocijenio da je i bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko svojim potpuno neodgovornim ponašanjem u vezi sa izmjenama Krivičnog zakona znatno pokvario unutrašnju političku klimu. 

Ruski ministar smatra da je apsolutno neozbiljno dopustiti takvu, kako je rekao, "provokaciju bukvalno uoči ostavke, zalupiti vrata i ostaviti svima da sređuju posljedice haosa koji je uslijedio". 

Prema riječima Lavrova, to je još jednom pokazalo da je institucija vanjskog protektorata u obliku visokog predstavnika ne samo prevaziđena, već se pretvorila u izvor problema. 

"Davno je sazrela potreba da se ona likvidira i da se suverena Bosna i Hercegovina oslobodi od pretjeranog starateljstva koje je ponižavajuće za njene narode", rekao je Lavrov. 

Lavrov je istakao da Rusija, kao jedna od država koje su garanat Dejtonskog mirovnog sporazuma, izuzetno odgovorno pristupa svojim obavezama i pomno prati razvoj situacije u Bosni i Hercegovini. 

"Zabrinuti smo zbog neviđenog pada nivoa međuetničkog dijaloga i povjerenja u zemlji tokom cijelog postkonfliktnog perioda. Prema našem mišljenju, to je vezano za intenziviranje spolja podržanih pokušaja revizije dejtonske etno-administrativne arhitekture u korist unitarizacije i centralizacije Bosne i Hercegovine na štetu ustavnih ovlaštenja konstitutivnih naroda i entiteta", rekao je Lavrov. 

Istakao je da je takva politika izuzetno opasna po stanje u zemlji, regionu i Evropi u cjelini i da Rusija na to upozorava i partnere unutar Bosne i Hercegovine i spoljne igrače. 

Podsjećamo, moskovska “Pravda” je početkom decembra ove godine, za vrijeme Dodikove posjete Moskvi, pisala da bi Rusija mogla u Republiku Srpsku poslati i zračne snage onako kako su to uradile i sredinom 1990-tih, u svojstvu međunarodnog mirovnog kontingenta.

Pomoć Dodiku od saveznika Putina u vidu zračnih snaga očito je odgovor na pozive i najave koje su proteklih dana upućivali i domaći i strani zvaničnici – da bi NATO svoje trupe trebalo da pošalje u Brčko i na Drinu i da bi tome mogli prethoditi inscenirani incidenti.