Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Darko Radić o tome je pisao u svojoj knjizi pod nazivom "Pravno uređenje prirodnih resursa u Republici Srpskoj” koja uskoro treba da izađe na svjetlo dana. On objašnjava da "Kjoto sporazum" o borbi protiv klimatskih promjena predviđa vrlo stroga pravila koja se tiču emisije i redukcije štetnih gasova kojih se moraju pridržavati sve zemlje koje su ga potpisale. 

"Svi potencijalni zagađivači i oni koji emituju štetne gasove imaju kvote do kojeg nivoa mogu da emituju određenu količinu ili broj tona ugljen-dioksida ili CO2. Ako zagađuju više od toga, oni moraju da kupe tzv. zelene ili pravilno 'CER sertifikate', odnosno da investiraju u zemlje u razvoju koje imaju potencijal da kroz svoje šume povuku određenu količinu CO2 iz atmosfere", kaže Radić. 

Da bi bolje razumjeli, pojašnjava on, to znači da ako imate fabriku, na primjer u Holandiji i određena vam je kvota da možete emitovati 100.000 tona CO2 godišnje, a vi emitujete 200.000 tona, onda imate problem. 

"Rješenje je ili da mijenjate tehnologiju ili ugrađujete filtere, što je preskupo ili da dođete u recimo Republiku Srpsku i pitate da li imamo šumu koja može da povuče 100.000 tona CO2 iz atmosfere. Onda se angažuje sertifikaciona kuća koja zvanično procijeni kapacitet naše šume i za svaku tonu CO2 koju može da povuče iz atmosfere izda 'CER sertifikat' (sertifikat emisione redukcije) s kojim možemo da trgujem na berzi, odnosno koji može da kupi vlasnik fabrike iz Holandije o kome govorimo. S obzirom na to da je oko 43 odsto teritorije RS pod šumama i šumskim zemljištem, jasno je da su 'CER sertifikati' jedan od ogromnih skrivenih potencijala šuma i šumskog zemljišta Republike Srpske od koga bi mi mogli u budućnosti lijepo da prihodujemo, a da ne siječemo šumu", kaže Radić. 

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS Srđan Todorović kaže da ne zna da li je Ustavni sud BiH imao na umu skrivene potencijale šuma i šumskog zemljišta Republike Srpske kada je donosio odluke kojima praktično želi da šume otme od RS Srpske i proglasi je državnom imovinom, ali ističe da ima pravo da sumnja da je to sasvim sigurno jedan od motiva. 

"Ako su nezvanični podaci koji govore da ukupno tržište karbon kreditima trenutno vrijedi između 140 i 190 milijardi eura i višestruko naduvani, a kamoli ako su tačni, onda ne treba sumnjati da se neko u Sarajevu toga sigurno dosjetio i odlučio da od RS otme jedan takav skriveni potencijal. To se ne smije dopustiti", kaže Todorović.