Profesor ekonomije Izudin Kešetović je među onima koji su angažovani za rješavanje problema u sarajevskom preduzeću GRAS. U razgovoru za Klix.ba je obrazložio kakvo rješenje je predloženo.

Predloženo je organizaciono i finansijsko restrukturiranje preduzeća koje duguje više od 350 miliona KM po različitim osnovama. Namjera je da se iz jednog formiraju dva preduzeća. Jedno bi pružalo usluge tramvajskog i trolejbuskog prijevoza, dok bi drugo pružalo usluge kroz preostale oblike prijevoza. Oba bi trebala biti dio holdinga kantonalnih komunalnih preduzeća.

"Osnovni cilj je da se prošire usluge u tramvajskom i trolejbuskom saobraćaju, ali i usluga autobuskog i minibuskog saobraćaja tamo gdje nisu dostupni tramvajski i trolejbuski prijevoz. Usluge će se prilagoditi potrebama građana i spremnosti kreditora da ulažu sredstva", istakao je Kešetović.

Više puta je ponovio da GRAS ne bi bio likvidiran te da bi se promjene trebale vršiti na osnovu dva principa - pravičnosti i zakonitosti.

Napomenuo je da će pravičnost podrazumijevati izmirenje dugova radnicima po osnovi poreza na plate, kao i izmirenje obaveza iz kolektivnog ugovora. Očekuje da će se time očuvati potrebna radna mjesta i da će se na najprihvatljiviji način riješiti radno-pravni status.

Za zakonitost je naveo da će podrazumijevati primjenu zakona o radu, poreskim obavezama i finansijskoj disciplini. Poručio je da bi se iskoristile mogućnosti predstečajne nagodbe s povjeriocima da bi se izmirile obaveze u skladu s finansijskim mogućnostima.

"Želimo da se radnicima namire obaveze, ali ćemo vidjeti s poreskom upravom da otpiše kamate i da se u ratama kroz pet-deset godina izmire obaveze", dodaje Kešetović.

Višestruko značajan proces

Ukazao je na to da je trenutno stanje u GRAS-u neodrživo i da se mora reagovati, posebno ako se uzme u obzir da se u javni prijevoz investira više od 100 miliona KM. Primjera radi, jedan kupljeni tramvaj švicarskog Stadlera je koštao više od četiri miliona KM, a kupljeno ih je 15.

Potcrtao je da se djelatnost ne bi ugasila, odnosno da bi preduzeće opstalo. Smatra da bi restrukturiranje GRAS-a, u kojem su se problemi gomilali više od 20 godina, moglo biti uspješan primjer za promjene u drugim preduzećima.

Ovaj postupak bi bio utoliko više značajan zbog širenja glavnog grada, a tokom kojeg će javni prijevoz biti još značajniji. Poručio je da kantonalna vlast odaje dojam da je spremna da napravi promjene po ovom pitanju. Kešetović je ocijenio da ni Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ne bi kreditirala projekte u javnom prijevozu kada bi uočila da se oni ne provode na odgovarajući način.

Privatne kompanije ne bi bile isključene

Kešetović je istakao da se neće onemogućiti uključivanje i privatnih kompanija, ali da se ona državna - GRAS želi učiniti konkurentnom na tržištu.

"Nije tačno da javno dobro ne može postojati. Ono može postojati u bilo kojem sektoru", kazao je i naglasio da su javne kompanije posebno važne u komunalnim djelatnostima.

Koliko bi sve trajalo

Promjene u GRAS-u, koji ima 1.200 radnika, bi trebale početi već početkom sljedeće godine ako se prihvate.

"U 2022. bi se trebali uraditi organizacioni postupci. U prvom kvartalu 2023. bi se trebala znati prava slika stanja. Tokom 2023. bi se trebala izvršiti cjelokupna konsolidacija. Onda slijedi razvojna faza. U 2024. bi sve trebalo biti razriješeno", obrazložio je Kešetović u razgovoru za Klix.ba.

Naveo je da je važno da kantonalnim budžetom budu podržane ove promjene. Kako je kazao, sve ovo će se dešavati, a da građani budu uskraćeni za javni prijevoz. Da li će ovaj prijedlog biti prihvaćen ovisi o Vladi Kantona Sarajevo i Skupštini Kantona Sarajevo.