Memorijalni centar Srebrenica u prethodne dvije godine uveliko je radio na snimanju video svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida u Srebrenici, saopćeno je iz te ustanove.

Saradnja je prvobitno ostvarena s Muzejom ratnog djetinjstva iz Sarajeva, s kojim je dokumentovano 100 video svjedočenja osoba koje su bile djeca i tinejdžeri u toku rata te s Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) s kojom je snimljeno 100 video svjedočanstava za projekt "Životi iza polja smrti".

Zahvaljujući novoj opremi i timu Memorijalnog centra koji je razvio posebnu metodologiju dokumentovanja usmene historije, ove godine je samostalno, u produkciji Memorijalnog centra, snimljeno još 100 video svjedočenja preživjelih svjedoka genocida, što je tek prva faza projekta usmene historije, koji podržava Vlada Ujedinjenog Kraljevstva u projektu "Istina, dijalog, budućnost".

Hasan Hasanović, kustos Memorijalnog centra i koordinator u projektu usmene historije, naglašava važnost svjedočenja onih koji su preživjeli opsadu i genocid.

"Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je utvrdio činjenice o genocidu u Srebrenici, to je ogromna količina dokaza. Međutim, pošto svaki muzej teži da potakne empatiju kod posjetitelja, lične ispovijedi preživjelih su najjače oružje u postizanju tog cilja. S druge strane, snimajući usmenu historiju, zauvijek pohranjujemo svoja sjećanja na tragičnu prošlost; time osiguravamo da će se taj narativ prenijeti budućim generacijama. Konačno, usmena historija je najmoćnije sredstvo u borbi protiv poricanja, minimiziranja, odobravanja ili opravdavanja genocida - kazao je Hasanović.

Snimljena svjedočenja također su iskorišćena za video izložbu na kojoj je svjedočenjem preživjelih obrađeno dvadeset tematskih cjelina koje ne govore samo o ratu, već i o zajednici koja je nekad postojala, a imala je tradiciju, društvo i normalan slijed života.

Video izložba "Srebrenica: Naša priča" otvorena je zahvaljujući već ranije snimljenim svjedočenjima i stalna je postavka u Memorijalnom centru u Potočarima.

"Memorijalni centar Srebrenica je završetkom prve faze ovog projekta pokazao da je razvio kapacitete za samostalan rad, dakle kompletna produkcija, intervjueri i tehnička ekipa su resursi i osoblje Memorijalnog centra Srebrenica. Sa dosadašnjih oko 200 ličnih priča koje je MCS radio u saradnji sa MRD i BIRN BiH, dodali smo novih 100 ličnih priča koje su trajno pohranjene u arhiv MCS i koje će biti dostupne istraživačima iz cijelog svijeta. Koristim ovu priliku da se još jednom zahvalim preživjelima na spremnosti da s nama podijele svoja iskustva i time doprinesu kulturi sjećanja na genocid i razvoju Memorijalnog centra Srebrenica", istakao je Mahir Omerović koji je s Hasanom Hasanovićem i snimateljima Redžepom Ustićem te Ahmedinom Đozićem radio na ovom projektu.

U toku ove godine snimljeno je više od 150 sati video materijala, a snimano je na lokacijama u Tuzli, Sarajevu i Srebrenici, gdje su od 100 preživjelih svjedoka genocida, učestvovali 56 muškaraca i 44 žene.

Zahvaljujući podršci Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, za narednu godinu planiran je nastavak projekta usmene historije kao jednog od prioritetnih projekata Memorijalnog centra, najviše zbog toga što mnogi preživjeli svjedoci umiru a da njihova svjedočenja nisu pohranjena u jedinoj instituciji u BiH koja se bavi čuvanjem sjećanja na žrtve i genocid u Srebrenici.

 (Fena)