Zasuti vijestima, ne vidimo vijest. Treba dosta koncentracije da se sjetimo brojki koje oslikavaju bilo šta u našim životima, a da pri tom ne vidimo likove koji bljuju mržnju. Treba dosta koncentracije da se sjetim šta mi se sve izdogađalo u tekućoj godini, a još više da odvojim „tvoja“ ili „moja“ od „naših“ dešavanja. Zato je čudesna bila činjenica da su nam zajednička ista ostrva nade i ponosa.

U razgovorima sa ljudima različitih socijalnih karti i starosti susretala sam se sa istim imenima koja su na momente činila da nam stvarnost izgleda kao bajka: dok čudesna stvorenja prave nered i gađaju zapaljivim kuglama na sve strane, pojavljuju se djeca nade, kraljević, vitez, dobrodušna vlastela, vila sjećanja, pjevač priča i heroina koja za potencijalne nestašluke kaže „ne u mojoj priči“.

Kad bi ovo bila bajka u njoj bi petnaestogodišnjakinja Lana Pudar ujedinila rodni Mostar. Medalje koje je osvojila na različitim plivačkim takmičenjima u 2021. godini potakle bi različite nivoe vlasti na dijalog, pa bi se Lani i drugim talentovanim plivačicama i plivačima iz grada na Neretvi izgradio olimpijski bazen kako ne bi izbivali mjesecima iz škola i domova zbog priprema za svjetska takmičenja. Ova Mostarka godinu je počela ostvarenom normom za Olimpijske igre u disciplini 100 metara delfin, koju je isplivala na Otvorenom prvenstvu Srbije; onda je na Evropskom juniorskom prvenstvu u Rimu osvojila zlatnu medalju na 100 metara delfin te srebrene na 50 i 200 metara istim stilom; a nedavno je kao seniorka nastupila na Svjetskom prvenstvu u malim bazenima (25 metara) u Abu Dhabiju gdje je osvojila treće mjesto na 200 metara delfin i vratila se s historijskom bronzom.

Kada bi ovo bila bajka u njoj bi posebno mjesto imala djeca i treneri sarajevskog plivačkog kluba Spid koji su osmislili 2016. godine posebne programe za plivanje djece sa invaliditetom. U klubu je 87-ero djece sa invaliditetom iz cijele zemlje. Tekuću godinu su zasuli zlatom, srebrom i bronzom sa državnog i regionalnih takmičenjima na kojima su osvojili 70-ak medalja.

Kad bi ovo bila bajka…

Kad bi ovo bila bajka nadležni ministri iz Bosne i Hercegovine pozvali bi Denisa Kraljevića, direktora i vlasnika kompanije Derubis Yahts iz Viteza za višednevni okrugli sto odakle bi izašli sa zaključcima kako i gdje se može unaprijediti njegova firma koja je sredinom godine „bljesnula“ u Duesseldorfu predstavivši prve luksuzne bh. kamp prikolice Derubis Caravan u okviru najvećeg svjetskog sajma kampera i opreme za kampiranje Caravan Salon.

Kad bi ovo bila bajka u prvom polugodištu bi Senad Šantić vlasnik mostarske firme za informacione tehnologije ZenDev dobio plaketu najuzornijeg među poslodavcima u državi jer je 50-ak radnika poslao na godišnji odmor u Tursku o svom trošku. Sa poslovnim partnerom i suosnivačem firme Nikolom Mirkovićem, u drugom polugodištu odlučio je pola profita podijeliti radnicima čime bi ovaj dvojac trebalo proglasiti pionirima novih politika u okviru kojih svaki sudionik osjeća vlasništvo nad uspjehom firme u kojoj radi.

Kad bi ovo bila bajka ministri kulture u Bosni i Hercegovini iskoristili bi činjenicu da je slikar Edin Numankadić dobio prestižno odlikovanje iz oblasti kulture Vitez reda umjetnosti i književnosti Francuske i pitali ga šta bi on promijenio ili primijenio u politikama spram umjetnosti u kojoj djeluje 50 godina, a da bi to doprinijelo razvoju turizma i boljem predstavljanju domaćih umjetnika na međunarodnoj sceni.

Kad bi ovo bila bajka rediteljica Jasmila Žbanić i pjevač sevdalinki Damir Imamović dobili bi specijalni diplomatsko-umjetnički imunitet. Imenovali bi ih nakon što je Žbanić dobila nagradu za najbolju rediteljicu na 34. svečanoj dodjeli Evropske filmske nagrade u Berlinu za film Quo Vadis, Aida?, a Imamović nagradu za najboljeg umjetnika Evrope po odluci britanskog magazina Songlines. Imamović bi, da je ovo bajka, dobio zadatak da osmisli PR strategiju jer se pokazalo njegov posljednji album iz 2020. godine, “Singer of tales“, pjeva globalno Bosnu i Hercegovinu uspješno sa svim konstitutivnim narodima i ostalim.

Film Jasmile Žbanić

Od ukupno 19 kategorija, film Jasmile Žbanić je nominovan u čak četiri – za najbolji evropski film 2021, najbolju evropsku redateljicu, najbolju evropsku glumicu i najbolju evropsku scenaristicu. I da je ovo bajka nakon takvog uspjeha Predsjedništvo i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine pozvali bi je da razgovaraju o načinima finansiranja njenog narednog filma jer nisu obnovili ugovor sa Kreativnom Evropom.

Kad bi ovo bila bajka vozačica Mersida Buljubašić, nakon što je istjerala dvije džeparošice iz tramvaja za koji je zadužena i uzviknula revolucionarno “ne u mom tramvaju” (k'o Tito ‘48. godine), bila bi postavljena na čelo timova za lustraciju koji bi potom širili ideologiju odgovornosti za nadležnosti.

Kad bi ovo bila bajka plemeniti narodi Bosne i Hercegovine nakon što su za 48 sati skupili novac Dženanu Sokolović koja je jednim metkom u ratu izgubila dvoje djece – u trbuhu i ono koje je bili ispred nje te je prosjačila kako bi prehranila jedino preživjelo, zahtijevali bi bezuvjetno od vladara efikasne programe podrške za sve majke u nevolji, za svu bolesnu djecu i korekcije listi lijekova za koje država participira u plaćanju.

U šumi vijesti u 2021. zapamtili smo uglavnom one u kojima su pojedinci pokazali strast i predanost poslu koji rade, darežljivost, empatiju, pokazali ljubav prema bližnjima i nevoljnicima. U šumi vijesti memorisali smo one u kojima smo vidjeli poštenje, ljudskost i dobrotu.

A kada bi ovo bila bajka, ona bi se ispisivala do narodne bajke „Zlatna mahrama“ gdje se kazuje da na zapadu zemlje u pećini živi kraljica koja tka zlatno platno i čeka vijest da su ljudi postali dobri. Prema kazivanju u bajci, tada će kraljica izaći, prostrijeti zlatno platno po zemlji i živjet će sa svojim narodom. Nobelovac, poljski pjesnik Czeslaw Milosz u pjesmi „Dobrota“ napisao je:

Pitao sam se onda kako je uspio ukrotiti
u sebi pobunu i odvažiti se na krotku ljubav.
Valjda tako što je postojeći svijet, premda opak,
proglasio boljim od nepostojećeg.

Kad bi ovo bila bajka glasovi Lane Pudar, djece plivačkog kluba Spid, Denisa Kraljevića, Seada Šantića, Nikole Mirkovića, Edina Numankadića, Jasmile Žbanić, Damira Imamović, Merside Buljubašić i plemenitog naroda Bosne i Hercegovine čuli bi se glasnije i jasnije u kakofoniji vijesti koje nas drže u mraku.

(Saida Mustajbegović za Al Jazeera Balkans)