NIJE SVE ONAKO KAKO SE ČINI: Stalno zaposleni u Njemačkoj moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od...

U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plaća koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

  • Ekonomija

  • 04. Jan. 2022  04. Jan. 2022

  • 0

Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa penzija, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto penziju manju od 1.300 eura mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom, piše DW.

To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke.

Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. decembrom 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 miliona građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam miliona njih moglo imati penziju manju od 1.300 eura bruto – odnosno neto mirovinu od oko 1.160 eura.

Prema sadašnjem nivou penzija, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku penziju u iznosu od 1.300 eura bruto.

Ko želi imati penziju od 1.500 eura, mora mjesečno zarađivati najmanje 3.200 eura bruto. Za penziju od 2.500 eura bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plaća od 5.350 eura.

“To podriva povjerenje u obavezno penziono osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka penzija samo nekoliko stotina eura više iznad nivoa Harz IV (socijalne pomoći)”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef zastupničke grupe Ljevice u Bundestagu Dietmar Bartsch.

Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske penzije za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Bartsch zahtijeva da se nivo mirovine poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o penzionom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plaće.

U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plaća koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.

Vlada je također naglasila da se iz stečenih prava na penziju ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim penzionim osiguranjem.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...