Sjedinjene Američke Države jučer su objavile proširenu listu sankcija za djela korupcije na kojoj su se našli zvaničnici i firme iz BiH.

Nakon američkih sankcija članu Predsjedništa BiH i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, mnogi domaći ali i svjetski analitičari i dužnosnici apeluju da i Evropska unija poduzme iste mjere. Ipak, unutar EU trenutno ne postoji jedinstven stav po tom pitanju, protiv su neke zemlje poput Mađarske. Ipak, uprkos protivljenju EU može i bez određenih članica uvesti sankcije, prenose Vijesti.ba

Čarkadžić: Za odluku EU potrebna 'kvalificirana većina'

Je li za donošenje takve odluke na nivou Evropske unije zaista i neophodan konsenzus? Dilemu su otklonili magistar evropskih integracija i politički analitičar Denis Čarkadžić i stručnjak za Balkan nevladinog Vijeća za politiku demokratizacije Kurt Bassuener.

"Nije tačno da je za usvajanje sankcija od strane EU potreban konsenzus, odnosno saglasnost svih članica. Da je tako jasno piše u Ugovoru o funkcioniranju EU, u Glavi IV, pod nazivom Restriktivne mjere, član 215., stavovima 1. i 2.

Zašto svako malo neko iz EU ustvrdi da treba konsenzus ili da jedna država može na tu odluku staviti veto, potpuno je drugo pitanje - ili ne znaju sopstvene procedure, ili namjerno dovode u zabludu javnost. U nastavku je opisana procedura donošenja te odluke za koju je potrebna 'kvalificirana većina':

1. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2., Glave V, Ugovora o EU predviđa prekid, odnosno djelomično ili potpuno smanjenje gospodarskih i finansijskih odnosa s jednom ili više trećih zemalja, Vijeće kvalificiranom većinom na zajednički prijedlog visokoga predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije donosi potrebne mjere. O tome obavještava Evropski parlament.

2. Kad odluka donesena u skladu s Poglavljem 2., Glave V., Ugovora o EU tako predviđa, Vijeće može donijeti restriktivne mjere prema postupku iz stavka 1. protiv fizičkih ili pravnih osoba i skupina ili nedržavnih subjekata.

Dakle, obzirom da se i protiv fizičkih osoba, kako kaže stav 2., odluke donose u skladu sa procedurom iz stava 1., jasno je da je za odluku o sankcijama potrebna kvalificirana većina unutar Vijeća Evropske unije.

Novim pravilom uvedenim 01.11.2014. godine, prilikom glasanja Vijeća EU o prijedlogu Komisije ili visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana većina postignuta je ako su ispunjena 2 uslova.

Prvi je da 55% država članica glasa 'za', a drugi da tih 55% država predstavlja najmanje 65% cjelokupnog stanovništva EU. Odluka se može blokirati ukoliko postoji tzv. 'blokirajuća manjina' koja mora uključivati najmanje 4 člana Vijeća, a koji predstavljaju više od 35% stanovništva EU", napisao je Čarkadžić na svom Facebook profilu.

U razgovoru za Glas Amerike (VOA), Kurt Bassuener kaže kako će značaj najnovijih sankcija biti jasniji kada budemo vidjeli da li ima ključnih igrača u EU, među zemljama članicama, koji će primijeniti restriktivne mjere.

- Njima za to ne treba jedinstven stav, potrebna im je većina od 55% među zemljama članicama, i 65% većine među stanovništvom - objasnio je Bassuener.

No, dodaje, morali bi se pokrenuti mnogo dalje od toga kako bi se tim pitanjem pozabavili.

- Ovo bi tako bila šansa za Njemačku, i ona bi to trebala predvoditi. A druge zemlje, kao zemlje Beneluxa, zatim Češka, skandinavske zemlje trebale bi prepoznati da je ovo prilika da pokažu da mogu primijeniti takve restriktivne mjere na koje su pristale prije 10 godina, upravo zbog ovakvih izazova za mir.

I oni bi tako mogli nadglasati Mađare i Slovence, ukoliko se Slovenci priklone Orbánu. Oni ne predstavljaju prepreku samo ukoliko postoji ključna većina i volja unutar Unije, ali moraju doći na sastanak Vijeća EU sa tom ključnom većinom. Bez nje, ne vjerujem da će ove sankcije previše utjecati na Dodikovo ponašanje - ocjenjuje Bassuener.