Nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock uoči prvog susreta s ruskim kolegom Sergejem Lavrovim uvjerava Ukrajinu kako neće dopustiti da Njemačka učini ikakav kompromis po pitanju ukrajinskog teritorijalnog suvereniteta, piše The Guardian.

Baerbock, članica Zelene stranke je tokom posjete Kijevu kazala kako je spremna za ozbiljan dijalog s Rusijom o obostranoj sigurnosti, ali nije spremna odustati od osnovnih principa kao što je teritorijalna nepovredivost, slobodan izbor saveznika i odustajanje od prijetnji nasiljem.

Kazala je da će Moskva, koja je postavila vojne jedinice na granici s Ukrajinom, "patiti" ako pokrene napad.

- Svaki sljedeći agresivni čin će imati visoku cijenu za Rusiju, ekonomski, strateški i politički, kazala je na pres-konferenciji s ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom. - Diplomatija je jedini način, dodala je.

Njenu posjetu različito promatraju administracije u Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u tražeći pritom znakove da bi se Njemačka mogla vratiti svojoj tradicionalnoj ulozi traganja za samostalnim dijalogom s Rusijom, koji bira radije od čvrstog pristupa.

Baerbock je često percipirana kao dio mlađe generacije njemačkih političara koji su čvrsto odani provedbi ljudskih prava u vanjskoj politici i odlučni da Njemačku udalje od historijskih tendencija kompromisa s Moskvom. Međutim, nova vlast u Njemačkoj koju predvodi SPD se smatra nesklonom da prekine politički pristup bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.

Za neke druge europske zemlje će biti vrlo frustrirajuće ako Njemačka nastavi funkcionirati kao zapreka dok se ostatak Europe i SAD trude predstaviti kao čvrsta koalicija u NATO-u.

Posjeta ministrice Baerbock Ukrajini dolazi nakon što tri diplomatska susreta visokog ranga prošle sedmice nisu polučila nikakav rezultat, a još uvijek nema definitivnog pokazatelja hoće li Putin riskirati vojnu agresiju ili umjesto toga ući u razgovore s SAD-om oko kontrole naoružanja u Europi.

Dijelovi istočnoukrajinskih regija Luganska i Donjecka su pod kontrolom proruskih separatista od 2014. Unatoč mirovnom planu iz Minska koji je dogovoren uz francusko-njemačko posredovanje, konflikt se nastavlja i uslovi za izbore u ovim regijama su pod znakom pitanja.

Baerbock je u Kijevu kazala da će u Moskvi istražiti hoće li biti povratka četverostranim pregovorima s Rusijom u kojima učestvuju Ukrajina, Njemačka i Francuska, a već su na čekanju dugo vremena. Bilo je govora o tome da bi se SAD mogao priključiti razgovorima kako bi u njih unio novu energiju.

- Želim doznati postoji li spremnost da se kroz diplomatske kanale pronađe rješenje - prije svega, da bi se ponovno oživio Normandijski proces i napokon postigao napredak u provođenju dogovora iz Minska, kazala je.

- Najefektnija poluga kojom ćemo podržati Ukrajinu je jasna poruka EU, G7 i NATO-a da svaki daljnji akt agresije nosi visoku cijenu za ruski režim. A to mislimo vrlo ozbiljno, kazala je.

- Nijedna zemlja nema pravo diktirati drugim zemljama kojim bi smjerom trebale krenuti, u kakve odnose i savezništva mogu ulaziti. Suverenitet Ukrajine nije i nikad neće biti predmet pregovora.

Odbacila je pozive da bi Njemačka trebala osigurati oružje za Ukrajinu, navodeći 'povijesnu odgovornost' koju Njemačka ima da ne izvozi oružje u konfliktne zone, ali je rekla da je Berlin spreman omogućiti tehničku ekspertizu kako bi se pomoglo Ukrajini da se obrani od kibernetičkog napada.

Andrij Melnik, ukrajinski ambasador u Njemačkoj, je ranije u komentarima rekao za agenciju DPA da zabranu doživljava 'vrlo frustrirajućim i gorkom jer je svijet trenutno suočen s najvećom opasnošću velikog rata usred Europe, najgorom od 1945.

Rasprava u Europi o Rusiji i Ukrajini se izvodi na tri nivoa: prvi je politička održivost plinovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije do Njemačke s obzirom na nedostatak plina u Europi, drugi je pitanje treba li Njemačka odustati od svoje zabrane slanja oružja Ukrajini i konačno ekonomske sankcije koje bi bile nametnute Rusiji ako bi napala Ukrajinu.

Baerbock je svjesna da je Joe Biden prošle sedmice odbio republikanski pokušaj u Senatu da se opet postave sankcije na Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu, najvećim dijelom jer je htio ostati u sprezi s Njemačkom. Ako nema reciprociteta od strane Njemačke, Bidenov tim će morati ponovno razmotriti svoju strategiju.

Plinovod je gotov, ali se ne može koristiti jer njemački i EU regulatori tek moraju odlučiti krši li njemačke ili EU zakone o konkurenciji. Odgoda dopušta njemačkoj koalicijskoj vladi da izbjegne unutrašnju podjelu s obzirom na ovo pitanje, ali je jasno da SPD želi da se s tim nastavi dok Zeleni, koji drže ministarstvo vanjskih poslova i resor koji se tiče klimatskih promjena to ne žele.

Jurij Vitrenko, vođa ukrajinske energetske tvrtke Naftogaz, tvrdi da će Njemačka imati ekonomske prednosti ako zbog Sjevernog toka 2 postane najvažnijom lokacijom distribucije za ruski plin, ali je cijela bit plinovoda za Putina da kazni Ukrajinu jer je odabrala Europu umjesto Rusije.

- Nakon što smo potpisali dogovor o povezivanju s EU, Rusija je odlučila izgraditi Sjeverni tok 2. Na takav način ćemo gubiti prihod od transporta plina. Ako Njemačka profitira od ruske kazne za Ukrajinu, mislite li da je to u redu?, pitao je.

Tvrdnju novog njemačkog kancelara Olafa Scholza da je projekt čisto tržišni ne dijele u Poljskoj, Francuskoj ili Velikoj Britaniji.

Bruno Le Maire, francuski ministar financija je rekao da Europa treba biti manje ovisna o ruskoj energiji. - Naša ekonomija ne smije ovisiti o geopolitičkim planovima Rusije, Ukrajine i drugih dijelova svijeta, kazao je.

Baerbock, koja je, za razliku od vlade, na jednoj tački novinske konferencije u Kijevu prozvala ruski režim, također je ponovila njemačku ponudu da pomogne Ukrajini da razvije vodikovu tehnologiju kao alternativu plinu, piše The Guardian.