Finska ne planira pristupiti NATO-u u bliskoj budućnosti, ali je spremna podržati evropske saveznike i SAD uvođenjem oštrih sankcija Rusiji ako dođe do napada na Ukrajinu, kazala je finska premijerka Sanna Marin u srijedu.

“To bi imalo vrlo značajan učinak i sankcije bi bile ekstremno oštre”, kazala je Marin u intervjuu za Reuters u srijedu.

Marin je istaknula kako je “vrlo nevjerovatno” podnošenja zahtjeva za članstvom u NATO-u tokom njenog mandata.

Finsko-ruska granica duga je 1.340 kilometara.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je u utorak finskog predsjednika Saulija Niinistoa kako bi razgovarao s njime po drugi puta u mjesec dana o “značaju bliskog odbrambenog partnerstva Finske s SAD-om i NATO-om”, stoji u saopćenju Bidenovog ureda.

Marin je bila suzdržana po pitanju razgovora, ali je istaknula kako vjeruje da su druge zemlje svjesne činjenice da je Finska dugo održavala “funkcionalnu” vezu s Rusijom.

Premijerka je ponovila da Finska ima pravo pridružiti se NATO-u jednoga dana ako to poželi.

“Niko ne može utjecati na nas, ni Sjedinjene Države ni Rusija, ni bilo ko drugi”, dodala je.

Finska se u decembru odlučila za nabavu mlažnjaka F-35 i kupuje vojnu opremu kompatibilnu sa standardima NATO-a.

Posljednja anketa najvećeg finskog dnevnika Helsingin Sanomat pokazuje da 28 posto Finaca želi zemlju u NATO-u, dok ih je 42 posto protiv.

Ostali su neodlučni, ali je zagovornika Finske u NATO-u osam postotnih bodova više nego po anketi s kraja 2019.

“Sve u svemu, vjerujem da će biti više rasprave o NATO-u u narednim godinama”, kazala je Marin.