O situaciji u BiH za emisiju Sedam plus govorili su Adil Kulenović, predsjednik Kruga nezavisnih intelektualaca Krug 99 i David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu u Connecticut i član Radne grupe za BiH.

Posjeta amdinistratorice USAID-a Samanthe Power je još jedan značajan iskorak SAD-a u politici prema BiH, smatra Pettigrew.

"Posjeta Samanthe Power je vrlo važan signal podrške SAD-a ka BiH i znak za budućnost. USAID je donirao preko 11 miliona dolara u medicinsku infrastrukturu BiH. To nam potvrđuje njenu iskrenu namjeru, a problem se u ovoj zemlji mogu rješavati samo iskrenim pristupom. Napisa sam pismo Josepu Borrellu u ime radne grupe za BiH da se uvedu sankcije onima koji prijete miru u BiH ili da se podrže ulogu visokog predstavnika. Izostanak sankcija frustrira EU. Okvir za njihovo uvođenje postoji i ogleda se u odluci Evropskog vijeća iz 2011. godine. Nizozemska, Njemačka i Velika Britanija su izrazile volju za nametanjem sankcija",  ističe Pettigrew.

Američku podršku vrlo bitnom ocjenjuje i Kulenović.

"Podrška SAD-a je dodatni pokazatelj prijateljskih odnosa dvije zemlje. Entitet RS može doći u pitanje, odnosno pojedini američki zvaničnici stoje iza toga da se postepeno ide na slabljenje ovog entiteta zbog njegovog antiustavnog djelovanja. ’30-tih godina prošlog stoljeća politika ustupaka prema Hitleru doveli su do holokausta i Drugog svjetskog rata. Podilaženje Dodiku i drugim evropskim desničarima slično je tim ustupcima, što može dovesti samo do neželjenih posljedica. Evropa danas ponavlja istu grešku kao prema Hitleru. Nacifašističke grupe širom Evrope agituju protiv vakcinacije, koristeći situaciju za jačanje svoje pozicije", ocjenjuje Kulenović.

Zakonska zabrana negiranja genocida u BiH dodatno osnažuje princip vladavine prava, mišljenja  je Pettigrew.

"Izmjene Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida doprinose jačanju vladavine prava u BiH. To nipošto ne smije biti dovedeno u pitanje eventualnim stavljanjem van snage takve odredbe. Evropska komisija mora odlučno osuditi svaki pokušaj Dodikove secesije. Osim toga, visoki predstavnik mora imati veću podršku međunarodne zajednice u traženju sankcija za Dodika kroz Evropsko vijeće", smatra Pettigrew.

Kulenović upozorava da se ne smijemo previše oslanjati na međunarodne diplomate.

"Rat nas je naučio da nikada ne vjerujemo lijepim riječima inostranim diplomatama. Oni će uvijek naći primamljivu retoriku, dok djelima povlače poteze suprotne temeljnim evropskim vrijednostima, a to su vladavina prava, demokratija, zaštita ljudskih prava i jednakopravnost svih građana. Ideja jednog naroda, krvi, vjere i države 26 godina nakon okončanja rata još uvijek živi u BiH", upozorava Kulenović.

Zajednički nastup SAD-a i EU na uvođenju sankcija Dodikovom režimu mogao bi pomoći u rješavanju krize.

"Savez SAD-a i EU o uvođenju dodatnih sankcija doprinio bi smirivanju situacije i krize. Možemo biti zadovoljni porukama koje čujemo iz Amerike i evropskih zemalja. Uporedo s tim, raditi na strategiji odbrane BiH kako bi nas se u svijetu shvatilo ozbiljno. Dodik vjeruje samo u jezik sile i moći, a ne lijepe riječi", navodi Kulenović.

UN-ova Rezolucija o genocidu u Srebrenici bi doprinijela globalnoj osudi.

"Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici treba da posluži međunarodnom osuđivanju genocida. Time se mlađe generacije podučavaju o onome što se dogodilo kako se više nikada ne bi moglo ponoviti. Zbog toga su izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH o zabrani negiranja genocida vrlo važne. Rješenje problema vidim u odbacivanju Čovićevog prijedloga Izbornog zakona koji bi uveo dodatne podjele na treći entitet i nesankcionisanje korupcije i kriminala", kazao je Pettigrew.

Kulenović odgovornim smatra i Tužilaštvo BiH zbog neodlučne reakcije na rušenje ustavnog poretka i negiranje genocida.

"Tužilaštvo BiH je pokazalo da nije sposobno sačuvati mir i sigurnost u ovoj zemlji. To je posljedica političkog uticaja na pravosudni sistem. BiH mora proći proces denacifikacije po uzoru na Njemačku. Bh. društvo se mora ozdraviti od presuđenih ratnih zločinaca, a za to je potrebno suočavanje sa prošlošću i udruženim zločinačkim poduhvatima. Žrtve agresije nam neće oprostiti ako ne sačuvamo ovu zemlju", zaključuje Kulenović, za Hayat.