"Poruke iz Sabora Republike Hrvatske, nažalost, ne predstavljaju nikakvo iznenađenje", kazao je ugledni profesor međunarodnog prava, prof. dr. Zlatko Hadžidedić, komentirajući jučerašnje zabrinjavajuće, pa i šokantne poruke iz najvišeg zakonodavnog organa susjedne države, gdje se govorilo o Bosni i Hercegovini.

Nikada nisu prihvatili BiH

"Republika Hrvatska je u periodu od 1992. do 1994. izvršila vojnu agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, i hrvatska vojska - za razliku od tadašnje Vojske Jugoslavije - nikada nije ni pokušavala da prikrije svoje prisustvo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Iako je Hrvatska 1994. od Sjedinjenih Američkih Država bila prisiljena da obustavi vojnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu, kada je sklopljen i takozvani Washingtonski sporazum, Hrvatska nikada nije prihvatila činjenicu da je Bosna i Hercegovina suverena, međunarodno priznata država, te je svoju agresiju protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine nastavila drugim, političko-diplomatskim i obavještajnim sredstvima, kao i uz pomoć svoje ispostave u obliku HDZ-a BiH", kazao je za Radiosarajevo.ba Hadžidedić.

Zašto BiH šuti?

Sada se, dodao je Hadžidedić, ponovo u Saboru čuju glasovi da se treba okrenuti vojnim sredstvima, i raskomadati teritoriju Bosne i Hercegovine u skladu sa planovima iz 1990-tih.

"Riječ je, dakle, o kontinuitetu jedne maksimalno neprijateljske politike, čija agresivnost je u određenim periodima imala nekada manji, a nekada veći, intenzitet. Ne iznenađuje, nažalost, ni činjenica da je i sada, kao i 1990-tih, izostao bilo kakav odgovor institucija Bosne i Hercegovine: umjesto da prekine diplomatske odnose ili ih svede na nivo otpravnika poslova, Ministarstvo vanjskih poslova BiH se ni ne oglašava tim povodom, a isto važi i za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji imaju ustavnu obavezu da štite suverenitet i teritorijalni integritet države koju predstavljaju", upozorava Hadžidedić.

Prema njegovim riječima, tu se radi o kontinuitetu jedne izdajničke, kapitulantske politike.

"Nažalost, ne iznenađuje ni ponašanje Evropske unije, čija je Hrvatska članica: iako bi Evropska unija bila obavezna da spriječi svoju članicu u bilo kakvim agresivnim aktima prema drugim državama, Evropska unija također saučestvuje u diplomatskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, i nastoji da joj nametne tzv. Izborni zakon, u skladu sa ambicijama Hrvatske da svoju proxy-stranku, HDZ BiH, uspostavi kao vječnog vlastodršca unutar Bosne i Hercegovine, baš kao što je i tadašnja Evropska zajednica, na Lisabonskoj konferenciji 1992. godine, nametnula ideju etničke podjele Bosne i Hercegovine, koja je trebalo da dovede do pripajanja njenih dijelova Hrvatskoj i Srbiji", podsjeća Hadžidedić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Kontinuitet agresije

Smatra da se i ovdje se radi o kontinuitetu agresije protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine koju provodi Evropska unija.

"U svemu ovome, postavlja se pitanje kakva je uloga NATO-a, čiji je Hrvatska također član: da li Hrvatska ima saglasnost NATO-a - kao što po svemu sudeći ima saglasnost Evropske unije - da ponovo započne vojnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da bi time Hrvatska u ovu agresiju posredno uvukla i NATO savez? Naravno, od evropskih članica NATO-a ne treba očekivati drugačije ponašanje od onoga koje one ispoljavaju u okviru Evropske unije, ali zato treba otvoreno postaviti pitanje diplomaciji Sjedinjenih Država - da li Hrvatska ima i njihovu saglasnost da poziva na vojnu agresiju protiv Bosne i Hercegovine, uz komadanje njene teritorije i ukidanje njenog suvereniteta?", zaključio je prof. Hadžidedić.