Piše: ERICH RATHFELDER

Sukob u Ukrajini baca sjenu na Balkan. Nakon što je NATO prije nekoliko dana inicirao jačanje svoje prisutnosti na istočnom području saveza i namjerava poslati po dvije hiljade vojnika u Rumuniju i Bugarsku, zaoštren je ton i u Bosni i Hercegovini. Iako NATO oklijeva pojačati svoje trupe u BiH, na što vojni ekpserti pozivaju već duže vrijeme i za što NATO ima mandat, ta opcija ostaje otvorena.

Ruska ambasada u Sarajevu često je napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji. U utorak ona je neobično oštrim tonom kritikovala stavove Vijeća za provedbu mira (PIC). PIC okuplja više od 50 država i međunarodnih organizacija zainteresovanih za BiH. To tijelo treba da nadgleda mirovni proces u ime Ujedinjenih nacija.

Upravi odbor PIC-a, u kojem participira i Rusija, osudio je prošle sedmice odluku Narodne skupštine Republike Srpske o osnivanju entitetskog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, uprkos protivljenju ruskog ambasadora.

Ova institucija je trn u oku srpskom nacionalističkom vođi Miloradu Dodiku, jer on svoj entitet želi pretvoriti u zasebnu državu. Osim vlastite vojske, to uključuje prijenos i drugih suverenih prava države. Naprimjer, on želi preuzeti kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Ustavni sud presudio da pripadaju državi.

A u to je uključeno mnogo novca: Dodik je kod međunarodnih banaka založio dijelove državne imovine Bosni i Hercegovine kako bi dobio kredite. On također strahuje da će za svoje korupcijske afere odgovarati pred državnim sudom nakon što mu istekne mandat srpskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu.

Sve ove pozicije podržava ruska strana, iako zapadne diplomate vjeruju da krši Daytonski mirovni sporazum.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH također je na nišanu Moskve. Bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta, koji je na toj funkciji od 2021. godine, srpska i ruska strana ne priznaju. U novembru, Moskva je čak spriječila Schmidta da prezentira svoj izvještaj o BiH u Vijeću sigurnosti UN-a. Dodik i Moskva prekinuli su sve kontakte sa njim.

S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju prema linijama zaraćenih strana. Podrazumijeva se da srpski autokrat Dodik podržava ruskog predsjednika Putina. Sa druge strane, srce bošnjačke i nenacionalističke većine kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada od prije 30 godina i uspoređuju tadašnji embargo UN-a na uvoz oružja sa oklijevanjem Zapada da pošalje oružje Ukrajini.

"Srpska armija je tada imala svo oružje, ali su oni odbili dati nama oružje za odbranu. Kakva nepravda", prisjećaju se susjedi u Ulici Mehmed-paše Sokolovića u Sarajevu, koji su puni simpatija prema Ukrajincima.

U drugu ruku, hrvatski nacionalisti iz Hercegovine, predvođeni Draganom Čovićem, pokazuju otvorene simaptije za Putina. Činjenica da se Čović pojavio na sjednici Narodne skupštine RS-a 1. februara i pozdravio Dodikovu politiku podrivanja institucija države Bosne i Hercegovine naišla je na dobar prijem kod hrvatskih desničara. Ali ne u cijeloj Hrvatskoj: novine poput Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista podsjetile su da je Dodik uvijek sprječavao Hrvate koji su protjerani tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine da se vrate svojim kućama.

(Priredio: S. BEGOVIĆ)