U subotu će se u Mostaru održati vanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) na kome bi hrvatski politički predstavnici trebali zauzeti stav o procesu izmjena Izbornog zakona BiH te općim izborima koji bi se trebali održati na jesen.

"Ako se ne postigne dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva, bojkot izbora hrvatskih političkih predstavnika je, formalno gledajući, jedna od opcija koja se može odlučiti, ali Sabor sam po sebi ne predstavlja i ne bi trebao predstavljati bilo kakvo dodatno opterećenje za sadašnju situaciju u BiH, nego treba biti promatran kao snažna poruka i izraz volje jednog od konstitutivnih naroda koji su temelj BiH i da se to prihvati s uvažavanjem", izjavio je za Fenu uoči zasjedanja glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo.

Subotnje zasjedanje bit će zatvoreno za javnost, a po Merdžinim riječima, tako je odlučeno kako bi se „stvorila pogodnija atmosfera”.

"Predsjednici stranaka koje čine radno tijelo za pripremu sabora jednoglasno su se opredijelili da radni dio Sabora bude bez medija zbog stvaranja određene pogodnije atmosfere, da se slobodno, odgovorno i bez ikakvih pritisaka razgovara o najvažnijim pitanjima za Hrvate u BiH u ovom trenutku. Sabor nije tajan ni sakriven od očiju javnosti, smisao rada i političkog djelovanja je da se radi u javnosti i za javnost, prema tome, nakon Sabora bit će održana tiskovna konferencija koju će provoditi predsjednik HNS-a Dragan Čović zajedno s predsjednicima stranaka, a gdje će javnost biti upoznata sa svime što je na Saboru raspravljano, odnosno što je odlučeno", kazao je Merdžo.

On je ponovio ranije izneseni stav čelnika HNS-a kako ne postoje formalno-pravni uvjeti da se na jesen održe opći izbori.

"Ovo je vrlo odgovorno vrijeme za donošenje odluka, odnosno činjenica je da se suočavamo s nadolazećim izborima za čije održavanje, po nama, nisu stvoreni adekvatni uvjeti u pravnom smislu. Jasno je da mi u ovom trenutku nemamo valjan dio Izbornog zakona koji je poništen odlukom Ustavnog suda, a HNS smatra da bez tog dijela izbori ne bi mogli biti valjani. Imajući sve to u vidu i imajući u vidu sam proces razgovora o izmjenama Izbornog zakona i određenim ograničenim izmjenama Ustava BiH, pokazalo se neophodnim da HNS razmotri sve opcije i mogućnosti koje su pred nama, a tiču se nadolazećih izbora", kazao je glavni tajnik HNS-a.

Bojkot izbora nije jedina opcija

Međutim, po njegovim riječima bojkot izbora nije jedina opcija za koju se političke stranke okupljene oko HNS-a mogu odlučiti.

"Koliko je ta opcija izgledna odlučit će sam Sabor, ali veliki broj također odgovornih i razumnih ljudi shvatit će da i izlazak na izbore daje dodatne elemente da se borba, odnosno rješavanje hrvatskog pitanja možda i kvalitetnije rješava nego samim bojkotom. Konačan stav i konačne projekcije mogućih događanja odredit će Sabor, ali kao što sam i ranije rekao, određene stvari na Saboru bi trebale imati i određeni opcijski karakter jer nakon samog Sabora i do trenutka izbora proteći će još jedan značajan period u kojemu ne isključujem da se dogode određene stvari, razgovori, čak i postignu dogovori oko Izbornog zakona, tako da će i aktivnosti unutar tog perioda sigurno utjecati na konačne odluke, a javnost će o njima biti upoznata. Nadam se da će izaslanici na Saboru odgovorno i odlučno razmotriti trenutnu situaciju i sukladno tome donijeti određene odluke i zaključke", naglasio je Merdžo.

Naglasio je kako Sabor sam po sebi ne predstavlja i ne bi trebao predstavljati bilo kakvo dodatno opterećenje za sadašnju situaciju u Bosni i Hercegovini.

"Sabor bi trebao biti promatran kao snažna poruka i izraz volje jednog od konstitutivnih naroda koji su temelj BiH i da se to prihvati s uvažavanjem jer imamo dojam da se određene stvari samo zbog brojnosti Hrvata kao naroda ne uzimaju ozbiljno na način kako je to predviđeno Ustavom, a i presudama Ustavnog suda koje su potvrdile konstitutivnost kao temeljnu i natkrovljujuću kategoriju. Vjerujem da ono što se odluči na Saboru jedino može pomoći da imamo jasnu i čistu poziciju u procesu dolaženja do konačnog dogovora kad je u pitanju izlazak na izbore, odnosno izmjena Izbornog zakona i one ograničene izmjene Ustava o kojima međunarodna zajednica govori", kazao je Merdžo.

Nema napretka u pregovorima o izmjenama izbornog zakonodavstva

Kada su u pitanju politički pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, Merdžo je kazao kako su nakon posljednjeg sastanka u Sarajevu predstavnici bošnjačkih stranaka najavili da će dostaviti određene prijedloge na tragu i temelju onoga što je dogovoreno u Neumu, ali to se, navodi Merdžo, do danas nije dogodilo.

"Dobio se odgovor koji u biti ne isključuje mogućnost dogovaranja, ali ne donosi nadu da bi od tih dogovora moglo biti išta konkretno. Sve opcije su otvorene, mi smo spremni, naši modeli su poznati, Venecijanska komisija se pozitivno izjasnila o njima, postoje određena nerazumijevanja koja možda treba razjasniti kad su u pitanju tehnički elementi modela, ali dok netko ne pokaže želju da sjedne i razgovara, jednostavno nećemo biti u poziciji da to i napravimo", kazao je Merdžo.

Dodao je kako ni međunarodna zajednica nema nekih konkretnih novih inicijativa vezano za izmjene Izbornog zakona.

"Hrvatski politički predstavnici su u svakodnevnom kontaktu s predstavnicima međunarodne zajednice u smislu pokušaja dogovaranja i traženja izgradnje ambijenta unutar kojeg bi se mogao napraviti ovaj proces. Cijenimo njihov angažman i njihovu zauzetost, ali definitivno je do domaćih aktera da se odluče napraviti korak koji bi vodio prema dogovoru oko izmjena Izbornog zakona", zaključio je Merdžo.