Priznanjem nezavisnosti separatističkih regiona na istoku Ukrajine i slanjem trupa ruski predsjednik Vladimir Putin je u aktu prekrajanja granica omeo izglede za diplomatsko rješenje ukrajinske krize, ugrozio sigurnosnu arhitekturu u Evropi i položio osnove za pokretanje rata, pišu svjetski mediji.

Kraj pregovora sa Zapadom?

Putinova naredba ruskim trupama da uđu u dva otcjepljena ukrajinska regiona Ukrajine nakon što je priznao njihovu nezavisnost prijeti prekidom pregovora sa Zapadom o sigurnosti u istočnoj Evropi, ističe The Wall Street Journal.

Ruski predsjednik je prethodno u ponedjeljak, 21. februara, optužio Ukrajinu za neprijateljski stav prema oblastima Donbasa pod kontrolom separatista i rekao da vlada u Kijevu nije voljna da primjeni sporazum o prekidu vatre iz Minska.

Ukrajina, kako navodi list, odbacuje rusko tumačenje sporazuma Moskve da ti regioni imaju pravo veta na pokušaj približavanja Ukrajine Zapadu.

Iako je Rusija pomagala i naoružavala samoproglašene republike Donjeck i Lugansk od izbijanja sukoba u Donbasu 2014, ona je dugo insistirala da njene oružane snage nisu direktno uključene u borbe u kojima je ubijeno oko 14.000 ljudi, premda takve tvrdnje ismijavaju i Kijev i Zapad.

Oko 700.000 stanovnika Donbasa ima ruske pasoše i oko milion je podnijelo zahtjev za pasoše posljednjih dana, rekli su ruski zvaničnici.

Putin već dugo stavlja odbranu ruskih građana i onih koji govore ruski u središte svoje asertivne politike prema bivšim sovjetskim republikama. Kada je Rusija izvršila invaziju na Gruziju 2008. godine, ukazuje WSJ, tvrdila je da brani svoje građane od gruzijske vojske.

Ako se Moskva otvoreno uključi u borbe u Donbasu, dodaje američki list, njena ogromna prednost u avijaciji i artiljeriji mogla bi da omogući njenim snagama da probiju ukrajinsku odbranu i potencijalno opkole neke od najboljih borbenih jedinica ukrajinske vojske.

Međunarodne osude

Putin je svojim potezom prekrajanja granica izazvao međunarodnu osudu i omeo izglede za diplomatsko rješenje krize, dok je svoju zemlju uveo u ratno stanje, ističe The Financial Times.

Dekreti o nezavisnosti Donjecka i Luganska, kao i naredba vojsci da uđe u ukrajinsko pogranično područje Donbasa izazvali su međunarodnu osudu pošto su SAD i evropski saveznici obećali da će odgovoriti sankcijama.

Izgleda da će ruske trupe ostati u regionu Donbasa na neodređeno vrijeme, ukazuje britanski list na nacrte dokumenata koje je objavio Kremlj, a prema kojima će Rusija braniti granice separatističkih republika. Moskva je rasporedila trupe u Donbas 2014-2015, ali je negirala da bila strana u tamošnjem sukobu, uprkos ogromnim dokazima koji govore suprotno.

Zapadne sile su, kako navodi FT, zabrinute da bi ruske trupe mogle pomoći da se stvori izgovor Moskvi da napadne ukrajinske snage. Putin je ponovio tvrdnje da je Ukrajina pojačala artiljerijsku i "terorističku" kampanju protiv separatista, za koju Kijev i njegovi zapadni saveznici kažu da postavlja temelje za operaciju "pod lažnom zastavom".

Bijela kuća je saopćila da će predstaviti dodatne mjere kao odgovor na "očigledno kršenje međunarodnih obaveza Rusije", dok je američki zvaničnik istakao da Washington prati kretanje ruskih trupa i da će reagovati u skladu sa tim, ne iznoseći nikakve detalje.

Glasnogovornik Olafa Scholza rekao je da je njemački kancelar "osudio" priznanje Donjecka i Luganska kao nezavisnih država, dodajući da je taj potez "potpuno u suprotnosti sa sporazumom iz Minska o mirnom rješenju sukoba na istoku Ukrajine".

Putinova odluka izazvala je intenzivnu rundu diplomatije u kojoj su učestvovali Biden, Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

"Ovaj korak neće ostati bez odgovora", rekao je Scholzov glasnogovornik.

Francuski zvaničnik je rekao da će se u Briselu razgovarati o "proporcionalnim, ciljanim sankcijama" i da "Rusija mora da plati cijenu svojih odluka". Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da će Velika Britanija također u utorak objaviti sankcije.

Polaganje osnova za pokretanje rata

Putin je u govoru u ponedjeljak, 21. februara, napao i delegitimisao ne samo nezavisnu Ukrajinu i njenu vladu, već i sve aspekte sigurnosne arhitekture u Evropi, tvrdeći da su to tvorevine korumpiranog Zapada koji predvode SAD, ističe The Washington Post) u uredničkom komentaru.

Putin u govoru ne samo što je izrazio namjeru da poremeti institucije koje su održavale mir u Evropi poslije 1945, već je također postavio ideološku osnovu za pokretanje rata, mada ga nije objavio, ocjenjuje američki list.

Dok je ključno priznavanje separatističkih regiona i odbacivanje bilo kakvog pretvaranja o poštovanju teritorijalnog integriteta susjedne zemlje, još zlokobniji je Putinov zahtjev da "oni koji su uzeli vlast u Kijevu" prekinu neprijateljstva ili će "sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića biti u potpunosti na savjesti režima koji vlada na teritoriji Ukrajine", ukazuje Washington Post i ističe da je pod prijetnjom ratom to upozorenje onima koji su pomogli u obaranju režim u Kijevu 2014. koji je podržavao Kremlj.

Pobijanje Putinovih argumenata o razlozima za priznanje Luganska i Donjecka gotovo je van svrhe, budući da je pitanje da li i on da vjeruje u svoje razuzdane optužbe o Ukrajini kao budućoj platformi za agresiju NATO-a, navodi Washington Post i ocjenjuje da njegov pravi razlog za napad na Ukrajinu nije ruska nacionalna sigurnost, već očuvanje sopstvene vlasti u Moskvi, koja bi bila ugrožena uspješnim demokratskim eksperimentom u bivšoj sovjetskoj republici s veličinom i kulturnim značajem kakve ima Ukrajina.

Poslije događaja u ponedjeljak jasno je da Putin nije zaustavljen, da je rat vjerovatan i da više nema razloga da se čeka s uvođenjem sankcija, pa i da se prošire kaznene mjere koje je Bijela kuća isprva usmjerila na otcjepljene regione. To bi, prema ocjeni Washington Posta, bio prvi korak u odlučnom odgovoru na ovu geopolitičku krizu, ali teško da može biti posljednji.

Prekretnica u dugogodišnjoj vladavini

Putinov dvostruki akt priznavanja nezavisnosti otcjepljenih regiona i slanje trupa vjerovatno će ostati upisan u historiju kao jedna od glavnih prekretnica u njegovoj vladavini Rusijom koja traje više od 20 godina, ocjenjuje The Guardian.

Odluka o priznavanja dva ukrajinska regiona kao nezavisnih entiteta ostavlja otvorenim neka pitanja, ukazuje britanski list, dodajući da postoji šansa da Putin jednostavno prizna dvije republike "onakve kakve jesu", što bi, poslije mjeseci apokaliptičnih scenarija, u Ukrajini i na Zapadu vjerovatno bilo privatno prihvaćeno kao dobar ishod.

Međutim, naglašava Guardian, izgleda da Putin ima na umu mnogo više od toga da jednostavno preuzme formalnu odgovornost za teritorije koje je već de facto kontrolisao.

Putinove posljednje riječi, da će Kijev, ako ne zaustavi nasilje, snositi odgovornost za "nastavak krvoprolića", bile su krajnje zloslutne i, ističe britanski list, zvučale su kao objava rata.

Izazov za SAD i Zapad

Odluka Rusije da pošalje trupe u Ukrajinu stavila je SAD i Evropu pred izazov da odluče koliko brzo da krenu u uvođenju strogih sankcija Moskvi, u nastojanju da balansiraju kaznu, odvraćanje od dalje eskalacija i održavanje jedinstva među saveznicima, piše The New York Times.

Prvobitna reakcija predsjednika Bidena bila je oprezna i ograničena na objavu sankcija usko usmjerenih na dva regiona koje je Putin priznao kao nezavisne, ukazuje list i dodaje da se činilo se da je ciljana priroda tih mjera da omogući SAD i evropskim saveznicima da drže u rezervi najagresivnije sankcije kojima su prijetili Moskvi u slučaju da Putin krene u potpuni napad da sruši demokratski izabranu vladu Ukrajine.

Zvaničnici Bijele kuće kažu da se da će dalji odgovor Zapada biti objavljen u utorak, do kada bi, prema nekoliko Bidenovih saradnika, trebalo očekivati da ruske snage uđu u Ukrajinu, prelazeći liniju koju je Biden postavio za uvođenje "brzih i strogih" sankcija Moskvi, ukazuje New York Times i objašnjava da najstrože od sankcija koje su najavljene uključuju isključivanje najvećih ruskih banaka iz globalnog ekonomskog sistema, kao i spriječavanje da ruske industrija dobija poluprovodnike i druge napredne tehnologije.

Međutim, nije jasno da li su Biden ili neki saveznici, a posebno Njemačka i Italija koje zavise od uvoza ruskog gasa, spremni da pokrenu takav paket sankcija. Čini se da je Putinov pristup pojačavanja pritiska na Ukrajinu imao za cilj da iskoristi sve pukotine u prilično jedinstvenom stavu NATO-a i Evropske unije. Neke države, kako piše list, možda neće biti voljne da posegnu za najtežim sankcijama ako Putinove snage ostanu na ruskom govornom području na istoku Ukrajine.

Ipak, ograničeni geografski domet početnih Putinovih akcija u Ukrajini u oštroj je suprotnosti s implikacijama njegovog govora u ponedjeljak da je cijela ta zemlja dio Rusije, ističe NY Times. Ruski predsjednik je jasno stavio do znanja da je njegova šira ambicija da vrati Ukrajinu i nastavi obnovu carstva koje je propalo raspadom Sovjetskog Saveza prije tri decenije. U jednom trenutku je to otvoreno rekao: "Savremenu Ukrajinu je u potpunosti i u cjelini stvorila Rusija — tačnije boljševička, komunistička Rusija".

(RSE)