Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović u Pressingu na televiziji N1 je govorio o aktuelnim društveno-političkim temama. Naveo je da na političkoj sceni Bosnu i Hercegovinu danas svatko doživljava kako želi, ali da sebe smatra zagovornikom tzv. ustavnog patriotizma. Za situaciju u Ukrajini kazao je kako smatra da smo jako daleko od takvog scenarija u BiH, ali da će "ako ne bude pameti" nesporazumi u državi biti dublji.

Nasuprot ustavnom patriotizmu, Čović navodi političke težnje za unitarizmom i separatizmom, te poručuje kako se iza zagovaranja koncepta građanske države krije namjera o kreiranju unitarne države. Komentirao je i da li je moguće da u BiH dođe do “ukrajinskog scenarija”.

N1: Ukrajina je ovih dana u fokusu. Koliko smo daleko od toga da se ovdje dese bosanskohercegovački Donjeck i Lugansk, da se probudimo u nekim nezavisnim, autonomnim pokrajinama, republikama koje bi tražile da ih neko prizna?

Čović: Mislim da smo jako daleko. Ako budemo imali pameti, čuvat ćemo svoju Bosnu i Hercegovinu kao našu domovinu. Do nas je, isključivo, ovaj put; za razliku od Ukrajine, odlučuju svi žitelji Bosne i Hercegovine.

N1: A ako ne budemo imali pameti?

Čović: Onda je svašta moguće. Moguće je da nesporazumi idu dalje, da nema razumijevanja za potrebe jedni drugih, da nismo spremni poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, da ga svatko tumači na svoj način, doživljava drugačije. A on je jedinstven i definiran još 1995. godine s vrlo jasnim odrednicama o tome kako urediti BiH, odnosima konstitutivnih naroda i svih drugih koji ovdje žive. Ako to zapostavimo, onda može biti lutanja kakvih imamo danas, da ne funkcionira vlast i da upadnemo u puno drugih problema.

N1: Je li to ono na što često upozoravaju predstavnici HNS-a, da ako propadnu pregovori o izmjenama Izbornoga zakona, vratit ćemo se na početne postavke, na vrijeme Republike BiH, Republike Srpske i Herceg-Bosne?

Čović: Ima ljudi koji tako razmišljaju. Ja ne razmišljam tako. Mi smo kroz svoje zaključke na zadnjem Saboru HNS-a vrlo precizno definirali taj odnos. Prije svega želimo riješiti pitanje Izbornoga zakona, presude Evropskoga suda za ljudska prava, Ustavnog suda usuglasiti, integrirati u naš Izborni zakon, i eventualno promijeniti malo Ustav za potrebe tog izbornoga zakona. Ako to uspijemo, mi smo izašli iz osnovne krize. Onda treba tražiti unaprjeđenje odnosa između nas, ubrzavati ekonomske prilike. Sve to ako ostane po strani, onda ćemo se baviti sami sobom.

N1: Zar nije osnovna kriza to što radi Dodik, vaš prijatelj i politički partner, njegovi pokušaji rušenja ustavnog poretka BiH i donošenje zakona koji su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom BiH? Svi kažu da je Dodik glavni problem, Evropski parlament traži sankcije. A vi i gospodin Milanović kažete da Dodik nije glavni problem u ovoj zemlji.

Čović: Čini mi se da moramo razumjeti što je Bosna i Hercegovina, i da je svatko doživljava onako kako je to želio napraviti prije trideset godina u BiH. To radimo neiskreno i to nije dobro. Stalno naglašavam – ustavno domoljublje je svrha svega, to je patriotizam. Ali, da se vratim i na Dodika. Kad u Sarajevu ovdje već sjedimo, taj zagovor građanske države – brutalna, radikalna promjena bi trebala se načiniti u Ustavu da takvo što zaživi. Iza tog se krije jasna nakana o pravljenju unitarne države.

N1: Mislite da je to namjera? Čija? SDA ili građanskih stranaka?

Čović: Nema dvojbi, to apsolutno zagovara SDA. A bojim se da nesvjesno i drugi to lagano slijede, postali su zarobljenici onoga što traži SDA. To se vidi kroz pregovore koje smo vodili. Osobno mislim da, koliko god je štetan separatizam koji se ponekad zagovara, jednako je štetan i unitarizam. Jedno drugog hrani, nadopunjavaju se međusobno. Ovo što ja zagovaram negdje je na sredini između ta dva pola, to je Bosna i Hercegovina za sve naše narode, a uz naše narode tu su i građani. Građani su u svakom općinskom vijeću, u gradskom vijeću, u županijskoj i kantonalnoj skupštini, u parlamentu. Narodi su samo u Domu naroda i u Predsjedništvu. To je negdje oko tri posto čitavog koncepta izbora u BiH.