Dugo se posljednje nedjelje, od početka agresije Rusije na Ukrajinu, muči, grči, pati, snebiva Dragan Čović da na razumljiv i probavljiv način artikulira vlastiti stav, poltički, ili moralni sud o ovom strašnom događaju. Luta i levitira lider HDZ-a od prvotne reakcije kojom je osudio svaku „uporabu sile“ u rješavanju međunarodnih konflikata, pa do najnovijeg javnog ispoljavanja da će prihvatiti svaki stav kojeg prema agresiji Rusije na Ukrajinu donese u usuglasi Europske Unije.

Tako vješti pehlivan Čović odbacuju svaku eventualnu buduću odgovornost za svoje ponašanje u ovoj teškoj, dramatičnoj situaciji u kojoj se našla ne samo Ukrajina, nego i cijeli svijet: on se ne može pogriješiti, jer njegov stav nije zapravo njegov osobni izbor, to jest stav Ebropske Unije , pa neka ona i odgovara i snosi konzekvenciju ako nešto krene po zlu.

U nemogućnosti da se dokuči Čovićev privatni i politički odnos prema invaziji Rusije na suverenu, samostalnu Ukrajinu, i sadističkom zaštićenom iživljavanju nad njenim građanima, ukoliko želimo proniknuti u Čovićevu dobrou „političku intimu“ preostaje nam da se poslužimo nekim njegovim ranijim, manje dvosmišljenim riječima i porukama. Primjerice, onim koje je prije točno dvije godine, 10. veljače 2020. godine izgovorio u Moksvi u prisustvu Valentine Matviyenko , predsjedavajući Vijeća Ruske Federacije.

TUGA MU JE VELIKA, VELIKA K*O RUSIJA

Čović je u višednevnom posjetu Rusiji boravio kao predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, pa bi, po logici političke kulture i dobrih običaja međunarodne suradnje, trebao iznositi koliko-toliko usuglašene, definirane ocjene i stavove, a ne svoje privatne, ili stranačke, u svakom slučaju prtkularne poglede i impresije.

Valentina Matviyenko , jedna od najmoćnijih žena ruske politike i bliska suradnica Vladimira Putina , zahvalila se Čoviću zbog toga što se Bosna i Hercegovina nije pridružila Rusiji međunarodnim sankcijama koje je međunarodna zajednica uvela nakon aneksije Krima i agresije na istočne dijelove Ukrajine. U znak zahvalnosti, ruska je političarka obećala da će „BiH imati prednost u razvoju i širenju trgovinskih i ekonomskih veza između Moskve i Sarajeva“.

Dragan Čović je, prema šturom agencijskom izvještaju,„zahvalio domaćinima na podršci ustroju BiH i očuvanju demokratskih vrijednosti“, te izrazio nadu u jačanje biletaralne i parlamentarne suradnje dvije zemlje“.

Svoju zahvalnost ruskim domaćinima Dragan Čović je „u punom kapacitetu“ izrazio u intervjuu kojeg je tokom boravka u Rusiji dao režimskom dnevnom  listu„Rossijkaya gazeta“.

„Rusiju se neprestano optužuje  zbog činjenice da  njena politika ili diplomacija imaju  vrlo jak utjecaj u Bosni i Hercegovini. Spreman sam reći da, ovdje, na žalost, ima vrlo malo ruskog utjecaja“, jadao se Čović ruskim novinarima i javnosti. „Mudra politika unutar BiH omogućila bi nam da to razaznamo, ne obraćajući pažnju na sankcije  koje je uveo bilo tko i prepreke koje su stvorene“.

Dragan Čović je ruskim domaćinima prenio svoju želju za jačanjem kulturne i informativne suradnje sa Rusijom. Posebno je tražio da se, na obostrano zadovoljstvo,  osigura učenje i korištenje ruskog jezika u bosanskohercegovačkim obrazovnim institucijama, školama i fakultetima.

PUTINOVA RUSIJA-IZVORIŠTE PRAVNE DRŽAVE

Sankcije Rusiji zbog agresorskog divljanja u Ukrajini , kao što je poznato, ni tada (2020) ni danas nije baš uveo „bilo tko“, kako govori Čović, uvele su ga Sjedinjene Američke Države, te Evropska Unija, kojoj, tobože, Čović i HDZ BiH, kao jedini politički akteri u BiH „bezuvjetno streme“.

Dvije godine ranije, 2018.godine uoči izbori u , Valentina Matviyenko je posjetila Bosnu i Hercegovinu i svojim kontroverznim izjavama podijelila domaću političku svenu  i međunarodnu zajednicu. Pored ostalog, ona je iz BiH žestoko osudila ulazak Crne Gore u NATO Savez, te se okomila na Sjedinjenje Američke Države zbog njihovog miješanja u unutrašnje prilike u Ukrajini, odnosno nametanja sankcija Rusiji nakon agresije iz 2014.godine. Oštro je na njene riječi uzvratila Ambasada Sjedinjenih Država u BiH ocjenjujući njene optužbe štetnim, neprimjerenim i neutemeljenim.

Dragan Čović je najvažniji, ali nije jedini ruski saveznik i sugovornik među kadrovima Hravtske demoratske zajednice BiH. Posebno je zanimljiva suradnja Ruske Federacije sa predstavnicima pravosuđa u Bosni i Hercegovini u kojoj se već godinama na čelnim mjestima u pravosudnim institucijama nalaze kadrovi HZ BiH. Institucionalni temelj za tu vrstu suradnje postavio je nekadašnji ministar pravde u Vijeću ministara BiH Bariša Čolak koji je 2016.godine u Sant Petersburgu potpisao protokol o međunarodnoj poravnoj pomoći i suradnji sa Minstarstvom pravde Rusije. Nakon toga su pravosudni dužnosnici iz HDZ-a, ili bliski Čoviću i Čolaku uživali svaku vrstu pažnje i podrške od predstavnika bratskih ruskih kolega. Gordana Tadić, smijenjena Glavna državna tužiteljica Tužiteljstva BiH bila je čest domaćin bivšem ambasadoru Rusije Petru Ivancovu, koji je, također, nailazio na topao prijem i u Centzralnoj izbornoj komisiji (CIK) u vrijeme kada su ovom insitutucijom gospodarili kadrovi SNSD-a i HDZ BiH.

I Josip Grubeša, aktuelni ministar pravde u Vijeću ministara, nedavno je imao čast upoznati se sa  dostignućima Rusije u sferi nezavisnog pravosuđa i međunarodnog krivičnog zakonodavstva. Grubeša je, zajedno sa Glavnim tužiteljem Tužiteljstva BiH Milenkom Kajganićem u januaru ove godine bio gost na proslavi 300. godina Tužiteljstva Ruske Federacije. Domaćim tog skupa, Generalni tružite I.V. Krasnov omogućio je gostima i izuzetnu čast i privilegiju- suret sa ruskim diktatorom Vladimirom Putinom. Grubeša i Krasnov su potpisali i Sporazum o suradnji Ministarstva pravde BiH i Generalnog tužiteljstva Ruske Federacije.

Nepunih mjesec dana kasnije, agresijom na Ukrajinu Rusku Federaciju se praktično ispisala iz međunarodnog pravnog poretka, a Grubešini domaćini iz tužiteljstva imaju pune ruke posla provodeći teror i represiju nad hiljadama Rusa koji se na uličnim prosvjedima, medijima, društvenim mrežama.. protiv agresije na Ukrajinu .

 („SB“)