KNJIŽEVNIK SVETISLAV BASARA ZA "SB": "Srbiji je potrebno ono što joj je Đinđić ponudio, a ona odbacila. Od tada do danas joj trebaju samo brašno, zejtin i šećer"

S jednim od najznačajnjiih savremenih srpskih pisaca razgovarali smo o Aleksandra Vučiću i „srpskom svetu“ Vladimiru Putinu, ratu u Ukrajini, Milošu Koviću...

  • Kultura

  • 22. Mar. 2022  22. Mar. 2022

  • 2

Razgovarao: Darko OMERAGIĆ

Svetislav Basara jedan je od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca. Dobitnik je više nagrada za književnost u Srbiji, a njegov roman „Fama o biciklistima“ mnogi smatraju jednim od najboljih romana devetog desetljeća 20. vijeka. Basarine drame su izvođene na mnogim scenama, a knjige prevođene na sedam jezika. Basarin roman „Kontraendorfin“ dobitnik je NIN-ove nagrade za 2020. godinu. Basara je, kako je napisao riječki „Novi list“, veliki dio svog stvaralačkog opusa zasnovao na osporavanju nacionalnih mitova, stereotipa, autoriteta i tradicije, pa i velikana srpske književnosti.  

U jednoj od svojih kolumni koju je pisao za list „Danas“ Basara se bavio i likom i djelom srpskog istoričara Miloša Kovića kojem je prije nekoliko dana zabranjen ulazak u BiH. Ova i još nekoliko aktuelnih tema bili su nam povod za kratki razgovor sa Basarom.

MILOŠ KOVIĆ JE BACAČ DIMNIH BOMBI

Gospodine Basara, ovih dana vrlo je aktuelna tema zabrana ulaska historičaru Milošu Koviću u BiH. U kolumni lista „Danas“ za koji ste nekada pisali, prije pet godina ste se bavili Kovićevim „likom i djelom“. Šta mislite o Kovićevom javnom djelovanju i kako komentirate reakcije na ovu zabranu? Dodik je to čak nazvao i „napadom na srpski narod“ i RS...

„Da, u hroničnom nedostatku boljih, ta je tema prilično aktuelna. Zabrana ulaska u BiH ustvari je snažan vetar u leđa Kovićevom 'javnom delovanju'. Postao je srpski junak dana. Šta mislim o njegovom delovanju? Moram reći da je Ković gradski 'oriđinal' sa doktoratom, bacač dimnih bombi, jedan u horu 'patriota' koji ponavlja istu samoviktimizacijsku priču, mada je svaki od tih javnih delatnika izgovarao kao da je otkrio vrelo mudrosti. Beznačajan tip, jedan od mnogih koji, ipak, u vremenu uspona beznačajnosti mogu naneti značajnu štetu.“

Zanimljivo je posljednjih nekoliko sedmica promatrati ponašanje Aleksandra Vučića koji pokušava sjediti na dvije stolice, između Rusije i Evropske unije. Može li on dugo tako sjediti na dvije stolice očekujući da će biti jednako dobro prihvaćen iu Moskvi i Bruxellesu?

„Vučićevo sedenje na dvije stolice više neće ići. Sa druge strane, Srbija ne može funkcionisati ako ne sedi na te dvije stolice. Energetski je zavisna od Rusije, ekonomski od EU. Nečega će morati da se liši. Moramo sačekati da se završi izbori da bismo videli što će se lišiti. Nečega će morati.“ 

Prošle godine na pulskom sajmu knjige ste izjavili da su srpski nacionalisti prije bili „pijandure i marginalci“, a da se potom dogodio srbokomunizam. Je li Srbija izašla iz srbokomunizma?

„To 'pijandure i marginalci' odnosilo se na nacionaliste iz sedamdesetih godina XX veka, koji su bili retkost. Iz nekog razloga, uglavnom su to bili provincijski advokati koji su po opskurnim kafanama pričali o Srbiji koja je triput ratovala, a koju je unazadio Tito. U to vrijeme su bili dio folklora. Sada su mainstream.”

Posebno je odjeknula i Vaša izjava da je „srpski svet“ obična megabudalaština i ništa drugo nego „velika Srbija“. Šta je potrebno Srbiji umjesto „srpskog sveta“?

„Mislim da je 'srpski svet' narativ za unutrašnju političku upotrebu, faktor mobilizacije - bolje reći animacije - masa. Ništa više. Država koja sebi dozvoli da energetski zavisi od Rusije, a ekonomski od EU, u stanju je da nanese štetu samo sebi. Srbiji je potrebno ono što joj je Zoran Đinđić ponudio, a ona odbacila. Od tog vremena naovamo sve što joj treba su brašno, zejtin i šećer.“

Uskoro će izbori u Srbiji. Vidite li neku alternativu Aleksandru Vučiću ili su mu protivkandidati svi „mali Vučići“? Ima li nade za neku normalnu, građansku, proevropsku Srbiju iz koje će dolaziti iskreni pomirljivi tonovi koji će biti usmjereni ka zaista dobrosusjedske odnose sa zemljama iz bivše Jugoslavije?

„Nema nikakve alternative. Opozicija se zapravo utrkuje sa Vučićem u svim disciplinama u kojima je on ubedljivo najbolji. Pri tom niko od kandidata ne bi bio u stanju da organizuje distribuciju brašna, zejtina i šećera.“

"I PUTIN ĆE, KAO I SVI MI, UMRETI"

Kako će se završiti rat u Ukrajini i kakvu budućnost svijeta vidjeti nakon ruske agresije na Ukrajinu, kako će završiti Putina i njegova ludost?

„Samo Bog zna kako će se završiti taj bezumni rat. Kako god da završi, svet će biti mračnije mesto nego što je bio, a već je bio prilično mračan. Vladimir Putin će završiti kao i svi mi, tako što će jednoga dana umreti. Kako i kad, to ne znam.”

Imate odličnu saradnju s Kamernim teatrom 55 i njegovim direktorom, proslavljenim glumcem Emirom Hadžihafizbegovićem. Je li ta saradnja jedan od dobrih primjera kako se na ovim prostorima treba graditi zajednička budućnost?

„Eh, ne ide to tako. To je veliko pojednostavljenje. Vidi neko dobre drugare, Emira, Miljenka Jergovića i mene u kafani u Sarajevu, pa kaže što tako ne bi mogli svi Srbi, Bošnjaci i Hrvati. Žalosno je, ali došlo je većina vremena u kome ogromna ljudi ima samo nacionalni identitet i zbog toga podležu psihologiji masa.“

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...