Najnovije poskupljenje građevinskog materijala u prosjeku od 30 posto utjecalo je i na poskupljenje cijene četvornog metra stanova u izgradnji, do tri i po hiljade maraka. Unatoč učestalim poskupljenjima, potražnja za nekretninama je u stalnom porastu. Ekonomisti razlog vide u inflaciji, zbog koje se građani odlučuju da novac ulože u nekretnine.

Poskupljenja građevinskog materijala, nekih vrsta i do 70 posto, uticala su na rast cijene stanova u Banjoj Luci do 300 maraka po metru kvadratnom. Gradnju nisu zaustavila. Investitori, pak, ne misle da će ovakva situacija dovesti do kolapsa u sektoru građevinarstva, jer je potražnja u porastu. Najveći im je problem nedostatak radne snage i klauzula u ugovorima o korekciji cijena usljed inflacije. Naročito je, kažu, poskupjelo gvožđe zbog obustave isporuke iz Ukrajine. Očekuju i novo poskupljenje do 20 posto. 

„Primjer: gvožđe armaturno u ovoj godini skuplje za 20 do 25 odsto, nešto mirnija situacija kod izolacionog materijala, ali i tu se pojavljuje poskupljenje, prije svega što svi proizvođači očekuju da će njihove ulazne sirovine poskupiti, pa poskupljuju i robu koja je na lageru“, objašnjava za BHRT ekonomista Zoran Pavlović.

„Firme koje su gradile i zbog velike potražnje prodale su stanove u startu i potpisale ugovore i onda je došlo do rasta cijene repromaterijala, pa su investitori istrpili dio tereta“, kaže sekretar Udruženja građevinarstva u Privrednoj komori RS-a Mile Petrović.

Uprkos skoku cijena, potražnja za stanovima raste. Uglavnom se kupuju stanovi između 30 i 50 kvadrata, često i prije početka gradnje, kažu u Agenciji za promet nekretnina.

„Cijene su znatno u porastu. Tome je doprinijela i inflacija, poskupljenje građevinskog materijala. Raspon za staru gradnju je između 2.300 i 2.600 maraka po metru kvadratnom, a nova gradnja je do 3.500 maraka“, navodi stručna saradnica u Agenciji za prodaju nekretnina Nikolina Fržović.

Ni ekonomski analitičari ne mogu procijeniti kada će doći do stabilizacije cijena građevinskog materijala i cijena stanova. U skorijoj budućnosti sigurno neće.

„Činjenica je da je ova kriza doprinijela da slobodna novčana sredstva građani žele da preusmjere u sigurniji oblik vrijednosti u zlato, švajcarske franke i kvadratni metar i imamo tražnju koja nije logična i nije u skladu sa životnim standardom i primanjima građana“, ističe Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar.

Više u prilogu BHRT-a.