Nestašice vode, koje već sada pogađaju milijarde ljudi diljem svijeta, pogoršat će se u narednim decenijama, a povezane su sa sušom, zagađenjem, podizanjem nivoa mora i lošim upravljanjem, no “nevidljivo” rješenje možda se krije ispod zemlje.

Potrošnja vode će, u sljedeće tri decenije rasti svake godine za jedan posto, a izvještaj Ujedinjenih naroda objavljen u ponedjeljak predviđa da će značaj podzemnih voda narasti u vrijeme kada klimatske promjene i ljudsko iskorištavanje prirodnih resursa smanjuju površinske zalihe vode poput one u jezerima.

Podzemne vode, koje čine 99 posto zaliha pitke vode na Zemlji, danas su potcijenjene i o njima se ne zna mnogo, loše se njima upravlja i čak ih se zloupotrebljava, prema UN-ovom izvještaju iz 2022.

Čak 3.6 milijardi ljudi barem mjesec dana nije imalo zadovoljavajući pristup vodi 2018. godine, a istraživači očekuju da će taj broj do 2050. narasti i do pet milijardi. “Što ako se rješenje za svjetske probleme s vodom nalazi tik ispod naših nogu?“, rekao je Richard Connor, glavni urednik izvještaja koje je objavio UNESCO. Kad bi se uspjelo na održiv način iskorištavati svu tu podzemnu vodu, bila bi to golema prilika, rekao je Connor.

Dok svjetska populacija raste, a time i pritisak na zalihe vode, evo razloga zbog kojih bismo trebali više pažnje posvetiti ogromnom potencijalu podzemnih voda i poduzeti korake koji će omogućiti ispravno upravljanje njima. Zašto su podzemne vode važne i koja je korist od njih? Tek jedan posto vode na zemlji čini pitka voda, koja se uglavnom nalazi u ledenjacima, a ostatak se odnosi na slanu vodu u oceanima.

Čak 99 posto pitke vode nalazi se ispod zemlje, gdje joj je kakvoća pretežno dobra. Stoga se može sigurno koristiti, jeftino i bez potrebe za posebnom obradom.

Voda koja se skladišti iznad zemlje, kao u umjetnim jezerima, ograničen je resurs, često skup i osjetljiv na zagađenje i učinke klimatskih promjena poput suša, a način na koji se ta voda iskorištava može imati ekološke i društvene posljedice. Usporedbe radi, 10-20 posto podzemnih voda prirodno se obnavlja i nalazi se na malim dubinama, što ih čini lako dostupnima.

Ostatak se odnosi na “fosilnu vodu” koja se ispod zemlje nalazi tisućama ili čak milionima godina. Ona nije obnovljiva, no zato je ima u golemim količinama. Sistemi podzemnih voda su važni i za područja bogata florom i faunom, poput šuma, ali i za poljoprivredu, gdje podzemne vode čine četvrtinu ukupno korištene vode, prema UN-ovu izvješću.

Podzemne zalihe čine otprilike polovicu vode koju koristi svjetska populacija i radi se o najjeftinijem izvoru pitke vode za stanovnike ruralnih krajeva, od kojih većina nema pristup javnim ili privatnim sustavima vodoopskrbe.

Prekomjerno iskorištavanje može imati teške posljedice, uključujući odrone tla i sukobe povezane s nedostatkom zaliha. U glavnome gradu Indonezije, Jakarti, brza urbanizacija dovela je do toga da se mnogi građani oslanjaju na bunare koji isušuju podzemne vodonosne slojeve, zbog čega se taj ogromni grad svake godine spušta za pet do 10 centimetara, piše Net.hr.

Podzemne vode mogu se zagaditi nepravilnom sanitacijom i poljskim toaletima, ali i industrijskim zagađenjem, rudarenjem i poljoprivrednim hemikalijama. Connor, urednik UN-ovog izvještaja primijetio je da su podzemne vode manje osjetljive na zagađenje od zaliha iznad zemlje.

No jednom kad dođe do zagađenja, vodu je teško spasiti, rekao je Connor i pozvao na djelovanje čija je svha zaštititi podzemne vode tako da se ojačaju službe za okoliš, regulaciju i primjenu te regulacije.

Područje poput subsaharske Afrike ima loše razvijenu vodoopskrbu te malo navodnjavanja za poljoprivredu, zbog čega je ovisna o sve nestalnijoj kišnici i osjetljiva na sušu, koja može izazvati glad, siromaštvo i masovne migracije. Subsaharska Afrika, kao i Bliski istok, sadrže značajne zalihe podzemnih voda koje se u velikoj mjeri ne koriste, a kada bi ih se koristilo na kontroliran način, mogle bi pridonijeti tamošnjoj vodoopskrbi.

Vlade moraju ulagati u vodoopskrbu i institucije, moraju obučiti profesionalce kako bi mogle pristupiti tim zalihama na održiv način, stoji u UN-ovu izvještaju. Razvoj izvora podzemnih voda također bi mogao potaknuti privredni razvoj na način da proširi navodnjavanje poljoprivrednih površina i da poboljša poljoprivredne prinose i raznolikost kultura.

Izvan Australije, Europe i Sjedinjenih Američkih Država, malo je podataka o podzemnim vodama, uključujući i onaj o tomu koliko je vode uopće dostupno na različitim dubinama, kakve je kakvoće i koja je razina saliniteta. No kompanije koje se bave istraživanjem nafte, plina i minerala nerijetko skupljaju goleme količine informacija o podzemlju, uključujući i vodu koju sadrži.

Te bi se kompanije mogle obvezati da će podijeliti svoje informacije o podzemnim vodama sa službama koje su zadužene za upravljanje njima, a to bi moglo podržati održivo iskorištavanje, rekao je Connor. “Trebate imati znanje i podatke da biste znali koliko ima vode, koje je kakvoće, no i gdje se nalazi i koliko se brzo obnavlja“, dodao je.